Put ka pomirenju ili novim tenzijama?

Nakon dva odlaganja i mnoštva tenzija i napetosti koje su se širile našim prostorima, na Generalnoj skuptini Ujedinjenih nacija napokon se glasalo o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

Iza država sponzora ove rezolucije prethodili su dani lobiranja i uvjeravanja kako što više država članica UN trebaju podržati ovu Rezoluciju. Na kraju, Rezolucija je usvojena i to sa 84 glasa ZA. Protiv Rezolucije bilo je 19 država, a 68 zemalja bilo je suzdržano.

Dodajmo da 22 države nisu uopšte glasale za Rezoluciju jer su njihovi predstavnici bili odsutni u trenutku glasanja u Generalnoj skupštini UN.

Lobiranje i manipulacije

Na kraju je usvajanje Rezolucije još jednom podsjetilo svijet na tragična dešavanja iz jula 1995. godine, te će se od ove godine u kalendaru svjetskih događaja 11. juli uvrstiti kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Svijet će pamtiti i opominjati, no sama Rezolucija ponovo je izazvala mnogo bure na našim prostorima.

Dok su susjedne zemlje Bosne i Hercegovine (Hrvatska, Crna Gora i Slovenija) glasale za Rezoluciju, u Srbiji su nas dočekala potpuno suprotna stajališta.

Delegacija istočnih komšija učinila je sve da lobira protiv usvajanja Rezolucije, no to im nije pošlo za rukom. Da stvar bude tragičnija, Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srbije i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u cijelu priču o Rezoluciji poturili su cjelokupni srpski narod.

Iako u Rezoluciji niko ne spominje Srbe, gore navedeni dvojac je sve oko glasanja predstavio kao da se radi o izglasavanju toga da je cijeli srpski narod genocidan. Umjesto da se ograde od zločinaca koji su u njihovo ime počinili genocid, oni su bez imalo stida i skrupula cijeli srpski narod upleli u svoje ličnointeresne manipulacije.

Nažalost, veliki broj Srba „upecao“ se na podvalu Vučića i Dodika, no moraće se pomiriti sa činjenicama i ishodom glasanja u Generalnoj skupštini UN.

Vučić je bio stajališta da je Rezolucija ispolitizirana, te da zbog toga treba glasati protiv njenog usvajanja:

„Da li će ova rezolucija donijeti pomirenje? Ne, uopšte neće biti tako. Ne donosi pomirenje, ni u regiji”, kazao je Vučić, kao i da će usvajanje donijeti dublje podjele.

Podrška Rezoluciji

“Rezolucija nije upućena ni protiv koga, nije upućena protiv Srbije. Ona je upućena na počinioce genocida. Rezolucija ima snažnu podršku mnogih država, uključujući i države iz balkanske regije i druge zemlje. Sve žrtve jednako oplakujemo. Počinioci zločina treba da se drže odgovornim”, kazala je Ante Leendertse, predstavnica Njemačke i pozvala zemlje članice UN-a da podrže i glasaju za rezoluciju.

Usvajanje rezolucije su u BiH pomno pratile i preživjele žrtve.

Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, nakon usvajanja Rezolucije kazala je kako je ostvarena pravda:

“Uspjeli smo ovu malu zemlju izdići u svijet, da je priznaju, da upoznaju, da procijene ovo zlo koje je bilo, da se pamti, da se ne zaboravi. Iako smo u srcu Evrope doživjeli genocid i ostali bez svojih i doživljavali sve poniženje ovih godina od strane negatora genocida“.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, poručio je da je usvajanje Rezolucije značajna stvar za našu zemlju:

“Mislim da je ovo vrlo važan proces, ne samo za BiH nego i za cijeli svijet. Ovo je borba da se istina pozicionira onako kako zaslužuje. Veoma nam je važno da danas od onih koje smo slušali nismo čuli od nikoga, čini mi se, da je govorio protiv činjenica ili je govorio o negiranju genocida, osim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Nikakva pobjeda, nikakva likovanja, ovo je djelić pravde za porodice žrtava genocida u Srebrenici i za one koju su doživjeli te strašne zločine“.

Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici život u BiH mora ići dalje. Zemlje su iz svojih razloga glasale za ili protiv, no daleko od toga da im ova Rezolucija nešto znači. Ipak treba biti realan pa shvatiti da zemljama svijeta Srebrenica ne predstavlja nešto zbog čega će se uzbuđivati. Baš kao što se ne uzbuđuju ni zbog trenutnih strahota u Gazi. Sve je stvar interesa u već sada multipolarnom svijetu prepunom obećanja, prijetnji, sitnih i krupnih šićara. Svijetu na kojem smo tu gdje jesmo. Upućeni jedni na druge i pod obavezom da osudimo sve zločince i zločine, oprostimo i pomirimo se zbog naših potomaka.

Zemlje koje su glasale ZA:

Albanija, Andora, Australija, Austrija, Belgija, Bangladeš, Bosna i Hercegovina, Brunei, Bugarska, Cape Verde, Kanada, Čad, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka Republika, Danska, Djibuti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja-Bisao, Guyana, Irska, Indonezija, Irak, Iran, Irska, Italija, Jordan, Japan, Kuvajt, Latvija, Libija, Linhtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malavi, Malezija, Malta, Mauritanija, Mikronezija, Mijanmar, Crna Gora, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Južna Koreja, Rumunija, Ruanda, San Marinu, Moldavija, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Urugvaj, Jemen, Zambija, Sjedinjene Američke Države i Tanzanija.

 

Zemlje koje su glasale PROTIV:

Srbija, Antigva, Bjelorusija, Kina, Komori, Kuba, Sjeverna Koreja, Kongo, Dominica, Eritreja, Eswatini, Mađarska, Grenada, Mali, Rusija, Sirija, Nikaragva, Sao Tome Principe i Nauru.

 

Suzdržane zemlje:

Alžir, Angola, Argentina, Armenija, Bahami, Bahrein, Barbados, Benin, Butan, Botswana, Brazil, Burundi, Kambodža, Kamerun, Kongo, Obala Slovonače, Kipar, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, Etiopija, Gabon, Gruzija, Gana, Grčka, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Honduras, Indija, Jamajka, Kazakstan, Kenija, Kiribati, Lao PDR, Libanon, Lesoto, Madagaskar, Maldivi, Meksiko, Mongolija, Mozambik, Namibija, Nepal, Nigerija, Oman, Panama, Papa Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Saint Kitts, Saint Lucia, Saint Vincea Samoa, Sejšeli, Slovačka, Solomonska ostrva, Južni Sudan, Šri Lanka, Sudan, Surinami, Tadžikistan, Tajland, Togo, Trinidad Tobago, Tuvalu, Uganda, Ujedinjeni Arapski Emirati i Vijetnam.

Zemlje koje uopšte nisu glasale:

Afganistan (zbog duga ne mogu glasati), Azerbejdžan, Belize, Bolivija, Burkina Faso, Centralnoafrička Republika, Izrael, Kirgistan, Liberija, Maršalska ostrva, Mauricijus, Monako, Maroko, Samoa, Somalija, Timor- Lesoto, Tonga, Turkmenistan, Uzbekistan, Vanuatu, Venecuela (ne može glasati zbog duga) i Zimbabve.

J. J.