ZAVNOBIH je postavio temelje državnosti BiH

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se 25. novembra. Ovaj datum ima poseban značaj za sve građane Bosne i Hercegovine, označavajući dan kada je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) 1943. godine donijelo odluke koje su utirale put za formiranje moderne države.

Od Kulina bana do današnjih dana

„Prvobitna Bosna nastala je u gornjem teku rijeke Bosne, gdje su sarajevska, visočka i zenička kotlina, u to vrijeme, nosile dugu političku tradiciju, što je imalo krupan uticaj na utemeljenje, razvoj i organizaciju državne strukture doseljenog slavenskog stanovništva. Bosna je krajem  XII stoljeća bila pod vlašću Kulina bana (1180-1204), koji je ujedno jedan od najznačajnijih vladara u historiji Bosanske države. U njegovo doba dolazi do političko – ekonomske stabilizacije i teritorijalnog širenja Bosne, kao i do njenog trgovačkog otvaranja prema drugim državama, a istovremeno i do razvoja kulturnog života u Bosni. Od ovog vremena ukupni razvoj Bosne može se paralelno pratiti sa razvojem susjednih južnoslavenskih država.  Povelja iz 1189. godine, kojom se regulišu trgovački odnosi između Bosne i Dubrovnika, a nezanemarljivo je i prvo spominjanje fenomena hereze (pripadnika Crkve bosanske)“, objašnjava dr. sc. Sead Selimović, redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli – Odsjek Historija, te nastavlja:

„Godine 1377. Bosna je proglašena kraljevinom, što je u zo vrijeme predstavljo u suverenosti stupanj više. Ponovo dolazi do proširenja granica, sada na oblast Gornjeg Podrinja i dijela Polimlja na prostoru današnje Srbije, zatim na primorske oblasti Konavlja, Trebinja i Dračevice u neposrednoj blizini Dubrovnika. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru i Drine na Istoku, do Jadrana na jugozapadu, linijom od Kotora do Biograda na moru, uključujući i ostrva Korčulu, Brač i Hvar. Bosanskom državom u to vrijeme su upravljali vladar (ban – kralj), sa istaknutom ulogom u državnoj hijerarhiji, i državni sabor kao staleška skupština bosanske vlastele.

Historijski tok se nastavio dolaskom Osmanlija, te preko Austrougarske i Kraljevine SHS i Jugoslavije, no Bosna je opstajala kao posebno područje i cjelina sa tradicijom zasebnosti.

ZAVNOBIH

ZAVNOBiH, okupljajući predstavnike svih naroda u Bosni i Hercegovini, bio je ključni politički organ tokom Drugog svjetskog rata. 25. novembra 1943. godine, u Mrkonjić Gradu, usvojene su odluke koje su afirmirale jednakost svih naroda u novoformiranoj federativnoj državi, te postavile temelje državnosti Bosne i Hercegovine.

Odluke ZAVNOBiH, poput one o organizaciji Bosne i Hercegovine, bile su od suštinskog značaja. One su postavile temelje za buduće ustavne promjene i osigurale priznavanje svih konstitutivnih naroda u izgradnji jedinstvene države. Ovaj dan simbolizuje zajedništvo i antifašističko naslijeđe, obnavljajući osjećaj ponosa i identiteta.

„Bosna i Hercegovina je bila centar političkog života NOP-a. U BiH su održana oba ratna zasjedanja AVNOJ-a i tu je bilo sjedište CK KPJ, Izvršnog odbora a potom Predsjedništva AVNOJ-a i NKOJ-a. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu (Varcar Vakufu) u prostoru nekadašnje kafane. Radno predsjedništvo prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a činili su dr. Vojislav Kecmanović iz Bijeljine – predsjednik; Aleksandar Preka, advokat iz Tuzle; Sulejman Filipović, pukovnik NOV i POJ iz Sarajeva; Novak Mastilović, sveštenik pravoslavne crkve iz Gacka; Rodoljub Čolaković, novinar iz Bijeljine; Avdo Humo, književnik iz Mostara i Đuro Pucar-Stari, član Oblasnog NOO-a za Bosansku Krajinu i član AVNOJ-a iz Bosanskog Grahova“, dodaje dr. sc. Selimović, te nastavlja:

„Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima se ističe da ubuduće Bosnu i Hercegovinu i njene narode u zemlji i inostranstvu mogu zastupati ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima izražena je želja naroda Bosne i Hercegovine da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana prava i Srba i Muslimana i Hrvata“.

Granice oblikovane stoljećima

Za sve građane Bosne i Hercegovine, 25. novembar je prilika za odavanje počasti hrabrosti i vizionarstvu onih koji su oblikovali njihovu domovinu. Dan državnosti podsjeća nas na važnost očuvanja mira, demokratije i zajedništva u izazovnim vremenima.

„Granice Bosne i Hercegovine nisu ni proizvoljne ni “komunističke”. One su stvarane i oblikovane stoljećima i kao takve su uvažene i na zasjedanjima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Unutar KPJ je preovladalo mišljenje da Bosna i Hercegovina mora biti ravnopravna republika sa Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. Prvim zasjedanjem ZAVNOBiH-a počela je izgradnja državne vlasti u BiH, a završena trećim zasjedanjem ZAVNOBiH-a, obrazovanjem Narodne vlade BiH“, zaključuje dr.sc. Sead Selimović.

Ove godine, obilježavanje Dana državnosti u Bosni i Hercegovini odvija se uz različite manifestacije, kulturna dešavanja i prigodne ceremonije diljem zemlje. Na taj način, građani se prisjećaju i slave ključne trenutke u historiji njihove države, jačajući tako osjećaj pripadnosti i odgovornosti prema budućim generacijama.

J. J.