Kako Sindikat BiH izračunava potrošačku korpu i da li je ona relevantan pokazatelj?
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine svaki mjesec upoznaje građane Federacije o iznosu sindikalne korpe, koja je sada oko 2.100 KM, a koja u prijevodu pokazuje koliko je novca mjesečno potrebno jednoj četveročlanoj porodici za hranu, komunalije, higijenu…
Više puta iz Vlade Federacije BiH, tačnije, premijer Fadil Novalić je ukazivao da je potrošačka korpa proizvoljna, da ona ne postoji, da se u svijetu uopće ne koristi, za razliku od indeksa potrošačkih cijena. U Savezu samostalnih sindikata BiH kažu kako je potrošačka korpa itekako relevantna. Nisu isto stilski namještaj i ulje – Potrošačku korpu negiraju jer im to odgovara. Dakle oni žele da se to radi na osnovu indeksa potrošačkih cijena.
A šta znači indeks potrošačkih cijena? Za razliku od potrošačke korpe koja tretira osnovne prehrambene proizvode, najminimalnije troškove do kojih dolazimo, kroz indeks potrošačkih cijena se uzima ravnopravno cijena stilskog namješta i cijena ulja ili piletine. Ukoliko je namještaj zbog nemogućnosti da to neko sebi priušti pojeftinio 10 posto, oni to anuliraju na način, da ako je piletina poskupila 10 posto, namještaj pojeftinio za 10 posto, onda smo mi na istom – goovori nam Selvedin Šatorović, predsjednik Sindikata i dodaje: – Međutim, mi u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku nemamo mogućnost da razmišljamo o tim luksuznim stvarima. I zbog toga bi neko želio da se to radi kroz taj indeks potrošačkih cijena gdje su uključeni svi mogući proizvodi, pa i skupocjeni automobili, a ne samo osnovni prehrambeni artikli i komunalne usluge koje moramo da platimo, bez obzira kakva nam primanja bila, makar pozajmili, podigli kredit. Sve je više ljudi koji podižu kredite da bi preživjeli. Upitali smo ko u Sindikatu BiH izačunava potrošačku korpu? Najveći čarobnjaci preživljavanja su penzioneri – Kod nas službenici obiđu trgovačke centre, tri centra, i naprave poređenje cijena i na osnovu toga urade izračun na način gdje je jasno definirana formula koliko procenata ide na prehranu, koliko na komunalije, odjeću, obuću, obrazovanje… Tu ne treba biti nikakav ekonomski stručnjak. Ekonomski stručnjaci se nalaze u svakom domaćinstvu koje ima plaću od 500 KM i uspiju preživjeti mjesec dana. To su najbolji ekonomski stručnjaci na svijetu. Nešto što je apsolutno nemoguće ljudi pretvaraju u moguće. Evo ispravljam se, najbolji čarobnjaci u ekonomiji, preživljavanju su ipak penzioneri – rekao nam je Šatorović. (Faktor)