Koje efekte bi BiH imala od NATO: Trajni mir najbolji poziv investitorima

Dok domaći političari vode borbu za i protiv članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u, gotovo da se u potpunosti, a po nepisanom pravilu, zaobilazi analiza potencijalnih ekonomskih efekata tog čina. Naime, zvanični ekonomski pokazatelji ukazuju na to da je u zemljama istočne Evrope došlo do velikog priliva stranih direktnih investicija nakon što su postale članice NATO-a.

No, šta bi donijelo članstvo ekonomiji u vanrednim situacijama kakva je ova izazvana pandemijom kovid-19, a kakvu imamo od marta prošle godine?

Profesor Željko Šain s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu kaže za “Oslobođenje” da generalno članstvo u NATO savezu sa stanovišta ekonomije znači neke benefite koje oni koji nisu u NATO-u ne bi mogli imati.

VEĆA RAZMJENA

“Konkretno, to znači da imamo s ekonomske strane veće tržište i dobavljača i kupaca i mogućnost da naše proizvode i usluge plasiramo na šire tržište, da lakše dolazimo do potrebnih inputa, do potrebnih resursa. S druge strane, to znači jednu faktički edukativnu stranu – što bismo naučili međunarodne običaje, međunarodne norme, međunarodne recepte života i rada. Taj novi oblik znanja jednostavno bi pozitivno koristio ne samo u BiH, nego bismo bili na taj način konkurentniji u svojim proizvodima i uslugama na domaćem i svjetskom tržištu. Dakle, neminovnost je tih asocijacija i jednostavno s ekonomske strane jednom riječju – šire tržište, bolje i sa stanovišta dobavljača i sa stanovišta kupaca”, kaže Šain.

Dok mnogi predviđaju da će 2021. biti znatno teža za veći broj kompanija, nameće se pitanje koliko bi i realnom sektoru u borbi za opstanak pomogla činjenica da smo članica jednog ovakvog saveza.

“Pazite, da nije vojne industrije generalno na planeti Zemlji i da se ne bavimo proizvodnjom robe i usluga za vojne svrhe, svjetska bi ekonomija stala. Kao građanin ne odobravam rat kao opciju ljudskog djelovanja, ali pošto je ona prisutna u cijeloj historiji ljudskog roda, onda jednostavno s ekonomske strane proizvodnja robe i usluga je daleko veća i lakša, što znači da bismo mogli i u ovoj godini koja je jako teška i turbulentna, a pitanje je kada će doći do smirivanja, lakše rješavati i ekonomske probleme u svemu tome. Jednostavno, mogli bismo imati veći obim zapošljavanja, veći GDP, veću međunarodnu razmjenu. Isključivo s ekonomskog stajališta, imali bismo povoljnije uvjete života i rada”, ističe Šain.

Negativnim uticajem pandemije kovid-19 najviše su zahvaćene oblasti turizma i ugostiteljstva, a profesor Šain se slaže s tim da je potpuno normalno očekivati da se zemlje članice i u tim segmentima brže oporave od onih koje nisu u NATO-u.

Odgovor na pitanje ima li farmaceutska industrija BiH sposobnosti da proizvede zaštitnu opremu i lijekove unutar zemlje u vrijeme krize i lockdowna, daje prof. dr Ljerka Ostojić.

“Početkom 2020. godine susreli smo se s pandemijom uzrokovanom novim virusom SARS-CoV-2, uzročnikom nove bolesti nazvane kovid-19. Ova kriza nam je ukazala na važnost domaće proizvodnje lijekova, ali i drugih proizvoda, da ne govorim o hrani”, kaže Ostojić.

Dodaje da “osnovna smjernica liječenja kovida-19 jeste ublažavanje simptoma, sprečavanje komplikacija i progresije bolesti te simptomatsko i suportivno liječenje za lakše oboljele”

“Indicirani lijekovi su najčešće antipiretici, antibiotici, antikoagulansi, kortikosteroidi i antivirotici. Država Bosna i Hercegovina ima sedam domaćih proizvođača lijekova i farmaceutskih preparata, kao što su ‘Bosnalijek’, ‘Amsal’ i ‘Farmavita’, te je domaća proizvodnja antipiretika, antibiotika i kortikosteroida zadovoljila potrebe stanovništva BiH u prethodnom razdoblju. Na uvoz se oslanjamo kod lijekova iz skupine antivirotika, koji se nalaze u smjernicama za liječenje kovida-19 kao što su remdesivir, tocilizumab i favipiravir. Kod nabavke tih lijekova građani su povremeno nailazili na izazove u dostupnosti, kao i cijeni. Zaštitnu opremu za kovid-19 ne proizvodi farmaceutska industrija, već tekstilna. Mnogi bh. proizvođači, poput ‘Alme Ras’, ‘Preventa’ i ‘Sikra’, počeli su proizvodnju zaštitne opreme za vrijeme kovid-19 pandemije i trenutačno nema deficita na tom polju. U ovom razdoblju također je povećana proizvodnja dezinfekcijskih sredstava od domaćih proizvođača. Klinička istraživanja lijekova rade samo inovativne farmaceutske kompanije, a mi u BiH imamo samo generičke kompanije. Niti jedna klinička studija koja se radila za vakcine nije uključivala populaciju BiH. Postoji mogućnost da netko od doktora iz BiH radi neku malu studiju vezano za kovid, ali to nije u sklopu farmaceutske industrije”, kaže Ostojićeva.

No, šta bi za BiH u ovom kontekstu značio ulazak u NATO?

“Pristupanje BiH u NATO je jedna od najvažnijih odrednica koje smo potpisali kada je u pitanju vanjskopolitički cilj države. Kolektivna sigurnost države je najbitnija zbog ratnih događanja koje smo nedavno imali. Najvažniji benefiti koje daje članstvo u NATO-u su mir i sigurnost. Slika BiH u svijetu glede sigurnosti i mogućnosti etničkih konflikata i nije baš najbolja. Polazeći od činjenice da je NATO najveći vojno-politički savez na svijetu i s najvećim kredibilitetom koji može uspostaviti trajni mir i sigurnost, ne ostavlja mi dvojbu o tomu trebamo li biti u NATO-u ili ne”, naglašava Ostojićeva.

JAČANJE DEMOKRATIJE

Podvlači da će “uspostava trajnog mira zasigurno biti i poziv za veće investicije u BiH, time i jačanje ekonomije, što je nužno ako želimo poboljšati standard i zadržati mlade na ovim prostorima”.

“Tako se jača demokracija, a svi smo svjesni da je mir u 21. stoljeću nužnost i jednako važan za sve narode u BiH. Pripadnost takvoj organizaciji nas uvrštava u skupinu kojoj se prvo dostavlja čak i vakcina. Postajemo dio populacije koja će dijeliti sudbinu golemoga broja ljudi, a ona je sigurno kvalitetnija nego sudbine malih, razjedinjenih, nezadovoljnih i uvijek na konflikt spremnih naroda”, zaključuje Ostojićeva.

(Objavljivanje ovog teksta je dijelom  finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State).  Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)

RTV Slon