UG Društvo historičara Tuzla promovisalo Zbornike radova 2020.
U organizaciji Akademije društveno humanističkih nauka, UG Društvo historičara Tuzla je upriličio promociju novih izdanja koja je održana u Hotelu“Minero“ u Tuzli.
Na promociji su predstvljena nova izdanja: Zbornik radova „Historija Tuzle-potrebe i mogućnosti historiografske istraženosti“ , Tuzla, 2020. Druga knjiga “Studija“ Bosna i Hercegovina u 19. i 20. stoljeću i članci, Tuzla 2020, autora prof. dr. Azema Kožara.
Promotori ovih vrijednih izdanja bili su renomirani istoričari i kulturolozi, članovi Društva historičara Tuzle, akademik prof. dr. Galib Šljivo, prof. dr. Azem Kožar, emeritus, dr. sc. Salkan Užičanin, uz moderatora prof. Mihada Sakića.
Prema riječima prof. dr. Azema Kožara u izlaganju na promociji radova na naučnom skupu “Historija Tuzle-potreba i mogućnost istorijske istraženosti”, potreba za intenzivnijim istraživanju i naučnom interpretacijom historije Tuzle i njene okoline neosporan je među svim društvenim strukturama od histrijskih i drugih naučnih i kulturoloških disciplina od svih nivoa državne vlasti ove sredine.
Tuzla kao grad duge i bogate prošlosti protkana životom i tolerancijom, grad antifašističke i mnogih drugih civilizacijskih vrijednosti zaslužuje u pisanoj formi sinteziranu historiju. To je prvi puta uređeno u Projektu „Historija Tuzle-potrebe i mogućnost historografske istraženost„ autora akademika prof. dr. Galiba Šljive, koji je idejni objavljen u ovom Zborniku radova. U idejnom projektu Historija Tuzle-potreba i mogućnost historiografske istraženosti, autora akademika prof. dr. Galiba Šljive te“ Prilozi bibliografije historije Tuzle i okoline“ priređivači dr. sc. Salkan Užičanin i prof. dr. Azem Kožar, koji su se služili osim podataka o izvorima i literature koje su autori objavljenih koristili da stručnoj i široj javnosti daju šire, još uvijek necjelovite informacije o autoru, temama i dosezima minulih istraživanja, na koja se manje ili više trebaju nastajati buduća istraživanja.
Kako je istakao promotor dr.sc. Salkan Užičanin krajem 2020 godine u izdanju Društva historičara i Akademije društveno humanističkih nauka Tuzle iz štampe je izašla knjiga prof. dr. Azema Kožara i njegova edicija „Bosna i Hercegovina u 19 i 20 stoljeću. Studije i članci. Knjiga druga“ Tuzla, 2020.
Profesor Kožar se naučnim i stručnim radom bavi više od četiri decenije. Autorov naučni opus je širok i raznovrstan i pokriva dvije naučne oblasti arhivistiku i historiju. I jednoj i drugoj Kožar je dao nemjerljiv doprinos ispisujući na hiljade stranica stručnog i naučnog teksta, a iz njegovog pera izašlo je preko 300 bibliografskih jedinica, od čega 23 knjige.
U njegovoj ediciji „Bosna i Hercegovina u 19 i 20 stoljeću„ za razliku od prve objavljene 2010. godine, druga ima i četvrto poglavlje. Prvo poglavlje pod nazivom BiH u 19 stoljeću sadrži 4 članka koji se odnose na razdoblje osmanske provenijencije u BiH, o reformama u Bosanskom ejaletu/vilajetu u vrijeme doseljavanja Muslimana/Bošnjaka iz srbijanskih gradova tokom sedam decenija 19.stoljeća, te o dokumentacionoj osnovi historije BiH 19. stoljeća.
Drugo poglavlje Bosna i Hercegovins na razmeđu 19. i 20. stoljeća sadrži 9 radova iz vremena austougraske u BiH, za vrijeme austrougarske vladavine o demografskim promjenama u području Kotara Zvornik u vrijeme austrougarske uprave o doseljenju Njemaca – kolonista na području općine Tešanj u vrijeme austrougarske uprave u BiH, o granici na Drini prema izvještaju Huge Kučero iz 1885., o uticaju aneksije i Balkanskih ratova na historijsku sudbinu Bošnjana BiH i Sandžaka, o historijskim izvorima histriografije BiH o Prvom svjetskom ratu, te o mađarskoj štampi o Prvom Svjetskom ratu u BiH i Sandžaku ratnih 1914. i 1915. godine.
Treće poglavlje pod nazivom BiH u 20 stoljeću donosi radove od kojih se prva dva odnose na vrijeme Drugog svjetskog rata ( o historiografskoj literaturi ) o 1941 godine i o ZAVNOS-a i ZAVNOBIH-a u komunističkoj koncepciji stvaranja federativne Jugoslavije o BiH i Bosni u Bosanskom ratu Dobrice Ćosića i o historijskim aspektima izučavanja ratnih zbivanja 1992-1995 u BIH.
Četvrto poglavlje se odnosi na neka metodološka pitanja u historiografiji sadrži četiri rada široke problematike historijske metodologije i o metodološkim aspektimau izučavanju lokalne historiografije o problematike izučavanja sliva rijeke Krivaje na osnovu pisanih historijskih izvora, kao i o historijskom i drugim istraživanjima Sandžaka.
Peto poglavlje sadrži podatke o korištenim izvorima neobjavljenih i objavljenih izvora i drugoj objavljenoj literaturi, knjiga i radova manjeg obima, naglasio je dr. sc. Salkan Užičanin u svom izlaganju na promociji.
Duška REBIĆ
