U Kladnju obilježena 31. godišnjica ratne bolnice

U Kladnju je obilježena 31. godišnjica od osnivanja Ratne bolnice – Ratno-rehabilitacionog centra Muška voda, koji je bio simbol otpora i u kojem su heroji u bijelom u tim nehumanim i teškim uslovima činili čuda i spašavali živote boraca i civila.

U uslovima potpune blokade puteva i izolacije, često bez struje i grijanja, bez hrane i pogonskog goriva za sanitetska vozila bolnica je radila punom parom. Na saonicama i konjima, na ramenima suboraca ili u rijetkim kamionima pristizali su ranjeni i bolesni, kako iz Kladanja tako iz svih opština regije. Najveći broj iz Olova, Živinica, Banovića, Kalesije, iz podrinjskih brigada i opština. Bolnica je tada bila i ostala, majka, nada i spasiteljica za mnoge, a kao takva ostaće u srcima hiljada boraca i stanovnika počev od Semizovca do Posavine.

– Prvi ranjenici u Ratnu bolnicu primljeni su 6. oktobra 1992. godine i od tada do kraja 1995. godine u bolnici je liječeno 11613 pacijenata, a pruženo je više od 25 hiljada usluga – kazao je  doktor Džavid Habibović, komandant Ratne bolnice,

Borac i ranjenik koji je prošao kroz ovu bolnicu je Ševal Hajdarević.

– Zahvaljujem se herojima u bijelom koji su spašavali živote boraca Armije RBiH. Imali smo  vjeru, samopouzdanje, nadanje da će nam se ukazati pomoć i bili smo odlučniji kada je trebalo izvršavati borbene zadatke, zahvaljujući saznanju da postoji Ratna bolnica – istakao je Hajdarević.

Današnjoj svečanosti u Kladnju prisustvovali su predstavnici Skupštine i Vlade Tuzlanskog kantona, načelnici općina Kladanj i Banovići i Hariz Šarić, ratni komandant 121. brdske brigade Kladanj.

– U periodu 1992.-1995. godina Kladanj je veoma brzo uspostavio kontrolu na 95% svoje teritorije i očuvao putnu komunikaciju koja je održala u životu cijeli dio sjeveroistočne Bosne, uspješno je formirao ratnu bolnicu i bio je utočište velikom broju prognanih ljudi. Zahvaljujem se svim koji su imali osjećaj da se na ovom području formira ratna bolnica – kazao je načelnik općine Kladanj, Jusuf Čavkunović.

– U ovoj bolnici mnoge žene su porođene, ta djeca sada imaju 30 godina, mnogi su prodisali kad su prestali disat, mnogi progledali i pročuli, zbog toga je potrebno napisati monografiju o Ratnoj bolnici u Kladnju koja će biti dostupna nadolazećim generacijama, jer vrijeme koje prolazi je istina koja bježi – istakao je Šarić.

Na 31. godišnjicu Ratne bolnice svečano je otkrivena spomen ploča na objektu koji je nekada bio bolnica, a koji je danas na simboličan način na svojoj fasadi zadržao jednu “ratnu ranu”. Zauvijek će tako čuvati sjećanja na ta vremena, da se nikad ne zaboravi koliko su svojoj domovini dali zdravstveni radnici tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Spomen ploču otkrili su Senada Dizdarević, ministrica za boračka pitanja Tuzlanskog kantona i komandant ratne bolnice, doktor Džavid Habibović.