Šta znamo o mišjoj groznici koja se širi u regionu

Broj zabilježenih slučajeva mišje groznice ove je godine u velikom porastu u Sloveniji, a prvi smrtni slučaj od ove groznice zabilježen je prije nekoliko dana i u BiH.U Banjaluci je preminuo 37-godišnji muškarac. Povećan broj zabilježenih slučajeva u susjedstvu pripisuje se povećanoj populaciji miševa uslijed lanjskog bogatog uroda sjemenskog žira u šumama kojim se ovi glodavci hrane. Do sada je u Sloveniji zabilježeno više od 200 prijava hemoralgične groznice, dok su u cijeloj prošloj godini zabilježena 252 slučaja.

Opasnost od prenosa zaraze pojavljuje se i u ljetnim mjesecima, sve do sredine jeseni. Vrh epidemije je krajem juna i početkom jula.

Iz mikrobiološkog labaratorija Medicinskog fakulteta u Ljubljani kazali su da imaju mnogo posla.

Oni jedini dijagnostikuju hantavirusnu zarazu koja izaziva mišju groznicu, a dijagnostikuju i korona virus.

Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivno je bilo 203, a neki oboljeli su zbog visoke temperature mislili da su se zarazili korona virusom.

Stručnjaci s Medicinskog fakulteta u Ljubljani kazali su da nisu očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako brzo ponoviti.

Do sada nije bilo teških komplikacija, ali bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi.

U Sloveniji nije bilo smrtnih slučajeva, čemu pridonosi i brzo prijavljivanje bolesti jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju uputstva kojima se rizične grupe pozivaju na oprez te upozorenja kako spriječiti unošenje virusa u organizam.

Moguće se zaraziti udisanjem prašine od mišjeg izmeta u kojoj je virus, na primjer pri čišćenju podruma i ostava, kod radova u šumi, u skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampovanja…

Prostorije u kojima su bili glodavci treba prozrokovati barem 30 minuta, treba nositi masku i koristiti dezinfekcijska sredstva, a ukoliko prostoriju treba mesti, mora se paziti kako se prašina s virusom ne bi širila prostorijom.