Sindikati zadovoljni, poslodavci ogorčeni
Nakon još jedne godine bez donošenja ključnih fiskalnih zakona u Federaciji BiH te pokušaja regulacije minimalnih primanja kroz uredbu koja je trebala postaviti minimalnu platu na 1.200 ili 1.400 KM, Vlada FBiH je krajem 2024. godine donijela odluku da minimalna plata za 2025. godinu iznosi 1.000 KM.
Ovaj potez Vlade dolazi nakon niza obećanja da će se ozbiljno pozabaviti fiskalnim pitanjima, ali i pod pritiskom sindikata i poslodavaca. Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, sindikati su podržali odluku, dok su poslodavci izrazili neslaganje.
Povećanje šokiralo mnoge
Trenutna minimalna neto plata iznosi 620 KM, a od januara 2025. bit će povećana na 1.000 KM. Iako se svako povećanje plata može smatrati pozitivnim, u ovom slučaju ostaju brojna otvorena pitanja. Federacija BiH još uvijek nije donijela sveobuhvatne fiskalne zakone, niti rasteretila privredu od visokih poreznih opterećenja, već se i dalje oslanja na privremena rješenja.
Podaci iz 2023. godine pokazuju da preko 240.000 radnika u FBiH prima platu manju od 1.000 KM. Nova odluka znači da će svi oni od 2025. imati pravo na minimalno 1.000 KM, uz dodatke za topli obrok i prevoz.
Vlada FBiH je također najavila sufinansiranje razlike u doprinosima za mikro, mala i srednja preduzeća. Mikro preduzeća su ona s manje od devet zaposlenih i godišnjim prometom do 700.000 KM, mala preduzeća zapošljavaju do 49 radnika s prometom do osam miliona KM, dok srednja preduzeća imaju do 249 zaposlenih i godišnji promet do 40 miliona KM. Međutim, ostaje nejasno kako će Vlada osigurati sredstva za sufinansiranje doprinosa i da li će to značiti oslobađanje dijela doprinosa ili neki drugi mehanizam.
Ključna pitanja za Vladu FBiH
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM donosi i dodatna očekivanja radnika koji već primaju slične iznose. Poslodavci upozoravaju da će mnogi radnici tražiti povećanje plata, što može biti dodatni teret za preduzeća.
Ostaju i pitanja o tome kako će Vlada finansirati povećane troškove javnog sektora te da li će dodatni doprinosi biti usmjereni na povećanje penzija. Posebno je važno pitanje kako će se obezbijediti sredstva za subvencionisanje doprinosa u situaciji kada u javnom sektoru već postoje slučajevi neplaćanja doprinosa, kao što je slučaj s UKC Mostar i rudnicima.
Protesti poslodavaca
Odluka Vlade izazvala je snažne reakcije poslodavaca, koji su organizovali protest ispred zgrade Vlade FBiH u Sarajevu. Poslodavci tvrde da je odluka donesena bez konsultacija sa strukom i da ugrožava njihovo poslovanje. Njihov osnovni zahtjev je povećanje minimalne plate iznad 1.000 KM, ali uz istovremeno smanjenje poreznih opterećenja.
Azra Atagić Ćatović, predstavnica neformalne grupe privrednika, oštro je kritikovala odluku Vlade, ističući da je donesena na štetu privrede i bez konsultacija sa socijalnim partnerima.
“Danas privrednici i zaposleni pozivaju na zakonsku i moralnu odgovornost sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti koji su se zakleli na Ustav BiH da će štititi, braniti i zastupati interese svih građana i građanki BiH”, kazala je Atagić Ćatović za medije.
Privrednici su zatražili hitnu suspenziju i reviziju odluke Vlade FBiH te predložili da minimalna plata od 1.000 KM bude neoporeziva u iznosu od 300 KM, dok bi preostalih 700 KM bilo oporezivo.
Zaključci Ekonomsko-socijalnog vijeća
Na sjednici ESV-a postignut je dogovor da se smanje doprinosi na platu preko 1.000 KM, čime bi se olakšalo poslovanje preduzeća i omogućilo povećanje plata radnicima.
“Zaključak sastanka je da članovi ESV-a podržavaju aktivnosti Vlade FBiH na poboljšavanju standarda radnika te smanjenju doprinosa na platu preko 1.000 KM”, izjavio je predsjednik ESV-a Safudin Čengić.
Vlada je planirala 100 miliona KM za refundaciju doprinosa, a premijer Nermin Nikšić je istakao da će sredstva za subvencije biti osigurana putem Zavoda za zapošljavanje.
Udruženje poslodavaca FBiH, iako nije direktno podržalo proteste, podržava zahtjeve radnika i smatra da se kroz institucionalni dijalog mogu postići bolja rješenja.
J. Jeremić