Rudarenja litija ponovo u centru pažnje: Politički pritisci, ekonomski interesi i strah građana

Rudarenje litija u Bosni i Hercegovini nije samo pitanje ekonomske isplativosti ili ekoloških posljedica – postalo je ključna politička tema koja uključuje međunarodne interese, stabilnost vlasti i društveni otpor. Posebno se ističe planirano rudarenje na Majevici, koje je izazvalo žestoke reakcije i podjele među političarima, stručnjacima i građanima. S jedne strane, vlasti u Republici Srpskoj otvoreno promovišu eksploataciju litija, dok s druge strane opozicija i brojni ekološki aktivisti upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice.

Stručne institucije, poput Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli, ukazuju na potrebu objektivne analize i naučne argumentacije, dok lokalne zajednice pokreću inicijative protiv rudarenja, bojeći se dugoročnih posljedica.

Politička dimenzija rudarenja litija

Predsjednik RS Milorad Dodik izrazio je spremnost da prirodna bogatstva ovog entiteta, uključujući litij i druge rijetke minerale, budu eksploatisana u saradnji s američkim investitorima. Prema njegovim riječima, vrijednost tih resursa procjenjuje se na oko 100 milijardi dolara. Ovaj stav naišao je na snažan otpor opozicionih stranaka, posebno Srpske demokratske stranke (SDS).

Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda BiH, poručio je da njegova stranka ne može podržati takvu inicijativu, dok je načelnik Opštine Lopare Rado Savić upozorio da se Majevica koristi kao “moneta u političkim igrama”, pri čemu se rudna bogatstva nude stranim kompanijama bez obzira na posljedice po lokalno stanovništvo. Opozicija upozorava da se rudna bogatstva RS koriste kao sredstvo političke moći i trgovine, umjesto da budu u službi građana.

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se lokalno stanovništvo osjeća isključenim iz procesa odlučivanja, zbog čega se sve češće spominje građanski neposluh i izlazak na ulice u znak protesta. Nešković je naglasio da je potrebno pokrenuti široku javnu raspravu i uključiti građane u donošenje odluka koje direktno utiču na njihovu budućnost.

Geopolitički kontekst i strateška važnost litija

Stručnjaci ističu da je litij postao ključni resurs za globalnu industriju, posebno u proizvodnji baterija za električna vozila i skladištenje energije. Planovi Evropske unije za smanjenje zavisnosti od kineskih sirovina dodatno su povećali interes za otvaranje rudnika na evropskom tlu. Prema dostupnim informacijama, trenutno se u Evropi planira otvaranje oko 70 rudnika, od kojih se dvije trećine nalaze na području Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Rumuniju, Ukrajinu i Bugarsku.

Evropska unija već godinama podržava projekte koji imaju za cilj razvoj održivih izvora kritičnih minerala, ali istovremeno nameće stroge ekološke standarde. Problem nastaje kada se ti standardi ne mogu garantovati u zemljama sa slabijim institucionalnim kapacitetima, što dodatno podgrijava strahove u lokalnim zajednicama.

Ekološke zabrinutosti i otpor građana

Građani i ekološki aktivisti, okupljeni u pokretima poput “Čuvari Majevice” i “Karton revolucija”, upozoravaju na potencijalno katastrofalne posljedice rudarenja litija na okoliš i kvalitet života. Andrijana Pekić-Tešanović, predsjednica udruženja “Čuvari Majevice”, istakla je da su u prošlosti već zabilježeni slučajevi curenja toksičnih materija iz bušotina, što je dovelo do zagađenja šuma i presušivanja izvora pitke vode.

Protesti i peticije su sve učestaliji, a građani poručuju da se neće povući. Đorđe Aleksić, jedan od mještana, izjavio je: “Te pare koje bi oni meni nudili, oni nemaju koliko to meni vrijedi”, dok je Slaviša Cacanović dodao: “Ne žmire oni, vide kakvo je raspoloženje, rade istraživanja i neće se, sigurno, krenuti s takvim nakaradnim projektima.”

Posebno zabrinjava činjenica da su istražne bušotine već napravile određenu ekološku štetu, a još uvijek nema jasnih podataka o tome na koji način bi se vršila eksploatacija rude i kakve bi bile dugoročne posljedice po životnu sredinu.

Stručna perspektiva

Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Univerziteta u Tuzli oglasio se saopštenjem u kojem naglašava da se istraživanja i eksploatacija litija ne smiju ocjenjivati bez objektivne stručne analize. Fakultet upozorava na štetnost kampanja koje bez naučne argumentacije šire paniku među stanovništvom i ističe da rudarstvo može biti održivo ako se primjenjuju savremene tehnologije i ekološki standardi.

U dopisu Fakulteta navodi se da su tokom 2023. godine ekološka udruženja, uz podršku međunarodnih donatora, organizovala tribine i proteste protiv rudarenja litija, pri čemu su iznesene mnoge neprovjerene informacije. Stručnjaci ističu da je potrebno prvo utvrditi način eksploatacije, jer postoje različite metode koje imaju različit nivo uticaja na okoliš. Također, fakultet upozorava da političke odluke koje bez utemeljenja odbacuju rudarenje mogu negativno uticati na razvoj rudarske struke i ekonomiju BiH.

Stavovi rudnika soli i tuzlanskih vijećnika

Rudnik soli Tuzla je jasno istakao svoj stav protiv bilo kakve eksploatacije litija na području Tuzlanskog kantona. Prema njihovim riječima, takvi projekti ne samo da ugrožavaju ekološke vrijednosti regiona, već bi mogli ozbiljno ugroziti i opstanak Rudnika soli Tuzla koji ima višestoljetnu tradiciju. “Eksploatacija litija u neposrednoj blizini Rudnika soli, ako bi se sprovela, mogla bi imati ozbiljne negativne posljedice po zdravlje ljudi, kao i na okoliš i ekosistem koji je vitalan za opstanak našeg preduzeća,” naglašeno je u njihovim saopštenjima.

Takođe, iz Rudnika soli su apelovali na sve nadležne vlasti da ozbiljno razmotre dugoročne posledice takvih projekata. “Nijedna ekonomija ne bi trebala žrtvovati dugoročne koristi i očuvanje prirodnog blaga zbog kratkoročnih dobitaka. Naša želja je da se nastavi razvoj u pravcu očuvanja resursa, očuvanja radnih mjesta i zdravlja zajednice, a ne u pravcu riskiranja budućnosti,” izjavili su predstavnici Rudnika soli Tuzla.

Gradski vijećnik Omar Berbić ističe da je litij zaista strateški mineral, ali naglašava potrebu za transparentnošću i učešćem građana u procesu donošenja odluka. “Eksploatacija litija može donijeti ekonomske benefite, ali postavlja se pitanje pod kojim uslovima i s kakvim posljedicama. Građani moraju imati tačne informacije i biti uključeni u proces donošenja odluka kako bismo izbjegli moguće ekološke i društvene probleme,” izjavio je Berbić.

Gradski vijećnik Mirnes Ajanović upozorava da se prirodna bogatstva prodaju bez jasne vizije o zaštiti javnog interesa, što može imati dugoročne posljedice. “Vlada Republike Srpske već je pokazala sklonost da bez ozbiljne analize i učešća javnosti daje koncesije za eksploataciju resursa. Ako se takav pristup nastavi, mogli bismo se suočiti s jednom od najvećih ekoloških prijetnji u regionu. Ova pitanja moraju biti tretirana s najvećom pažnjom i odgovornošću,” poručio je Ajanović.

Razvojna šansa ili ekološka prijetnja?

Pitanje rudarenja litija u Bosni i Hercegovini ostaje duboko kontroverzno i složeno. S jedne strane, litij predstavlja ogroman ekonomski potencijal, posebno u kontekstu globalne potražnje za ovim resursom. S druge strane, iskustva iz drugih zemalja pokazuju da rudarenje litija može izazvati ozbiljne ekološke probleme, uključujući zagađenje voda, degradaciju zemljišta i iseljavanje lokalnog stanovništva.

Politička borba oko rudarenja litija u BiH nije samo unutrašnje pitanje – ona je dio šire geopolitičke igre u kojoj se sudaraju interesi velikih sila, korporacija i lokalnih zajednica. Građani se sve glasnije protive planovima koji ugrožavaju njihovu životnu sredinu, dok stručnjaci pozivaju na racionalan pristup zasnovan na naučnim činjenicama.

Hoće li BiH uspjeti pronaći balans između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša, ili će litij postati još jedno sredstvo političke trgovine i korupcije? Odgovor na to pitanje zavisit će od odluka donosioca vlasti, ali i od snage građanskog otpora. Jedno je sigurno – borba za Majevicu tek je počela.

J. Jeremić