Potrošačke cijene u odnosu na prošlu godinu više za 2,3 posto

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u septembru je evidentiran porast potrošačkih cijena za više od 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na isti period prošle godine cijene su više za 2,3 posto. Od prehrambenih proizvoda najviše je poskupio maslac.

“Posmatrano po odjeljcima Klasifikacije lične potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima odjeća i obuća za 7,6 posto, potom hrana i bezalkoholna pića te stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,9 posto, prijevoz za 0,5 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,3 posto i ostala dobra i usluge za 0,2 posto. Cijene su niže u odjeljcima rekreacija i kultura za 0,5 posto i obrazovanje za 0,1 posto. U ostalim odjeljcima cijene se nisu značajnije mijenjale u ovom mjesecu”, kazali su nam iz Službe za zaštitu potrošača Federalnog ministarstva trgovine.

Maloprodajne cijene u odnosu na decembar prošle godine pokazuju da je u septembru 2017. godine najviše poskupio maslac i to za 23,7 posto.

“Smanjenje proizvodnje mlijeka u zemljama Evropske unije i ukidanje mliječnih kvota u EU utjecalo je na smanjenje broja isporučitelja mlijeka te pad otkupa mlijeka širom evropskih zemalja, što se u konačnici odrazilo i na naše tržište”, ističu iz ministarstva.

Federalno ministarstvo trgovine nema najava da će u narednom periodu doći do poskupljenja životnih namirnica. Dodaju da im od početka 2017. godine nisu dostavljeni upiti ni pritužbe udruženja, pravnih i fizičkih osoba po pitanju cijena proizvoda i usluga. Potrošači se na poskupljenje određenih proizvoda ne žale ni udruženjima, uglavnom se žale da je sve skupo i da teško žive.

“Uglavnom im kažemo da je na snazi slobodno formiranje cijena i da svojim izborom moraju utjecati na cijene, jer ukoliko biraju prodavnice u kojima su cijene povoljnije, prodavači koji imaju više cijene bit će prinuđeni da ih spuste. Potrošači moraju voditi računa, biti racionalni i ne kupovati velike količine hrane koja će na kraju propasti. Uvijek početkom jeseni imamo spekulacije da će poskupjeti brašno, ali za to nema osnova jer žetva pšenice nije bila za vrijeme suše, do poskupljenja neće doći čak i ako se uvedu akcize na gorivo”, kazala nam je Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona.

Istraživanje Eurostata koje je objavljeno u junu ove godine najbolje pokazuje stvarnu sliku bh. društva i koliko malo trošimo u odnosu na zemlje EU. Kupovna moć u odnosu na prosjek u zemljama Evropske unije je – 132 posto Luksemburg, 122 posto Njemačka, 118 posto Austrija, 115 posto Velika Britanija, 114 posto Danska, 100 posto EU, 63 posto Mađarska i Rumunija, 59 posto Hrvatska, 54 posto Crna Gora, 53 posto Bugarska, 45 posto Srbija, 41 posto BiH i Makedonija te Albanija 39 posto.

Bulić dodaje da je prosječna inflacija od tri do četiri posto stimulativna, ali da je problem što plate i penzije ne rastu istim tempom i zato potrošači imaju sve manje novca za osnovne životne potrebe, a najveći dio primanja troše upravo na hranu.

(klix)