Pet zabluda o gumama u koje bi trebalo da prestanete vjerovati

Vjerojatno se mnogi od vas spremaju promijeniti gume u ljetne, a često i kupiti nove. Prije nego što donesete odluku, dobro je znati tipične stavove vozača i vulkanizera o gumama, koji nisu uvijek istiniti. Sljedeći savjeti mogu biti korisni kada sami kupujete gume, npr. na Internetu.

Šta radimo pri odabiru guma?

Prije svega, tražimo veličinu koja odgovara automobilu. Neki traže i jeftiniju ili alternativnu veličinu. Naša mišljenja o marki guma takođe su važna. Neki vole kineske proizvode po niskoj cijeni, dok ih drugi izbjegavaju misleći da ne pružaju tako dobre parametre kao vrhunski proizvodi. Nekima je važan uzorak gaznoga sloja, a drugima rezultati ispitivanja guma. Ključni faktor je, međutim, cijena.

Puno je neistinitih podataka o gumama kroz ova razmatranja. U nastavku smo opisali 5 predrasuda koje su – po našem mišljenju – najčešće. Na žalost, kad se nešto ponovi više puta, to je postane „fakat“.

Testiranja guma pokazuju koje su najbolje

Nekoliko različitih organizacija svake godine sprovodi testiranje guma kako bi bili vodič za potrošače na pitanje: koja će guma biti dobra? Očito je da se svaka guma koristi na istom automobilu i da je iste veličine.

Mnogi ljudi temelje svoja mišljenja na tim testovima, a da ne shvaćaju dvije činjenice. Prije svega, poanta je da takvi testovi vrijede samo za određenu veličinu gume i za određeni automobil na koji su gume postavljene. Ako iste gume stavite na teži ili lakši automobil, rezultati se mogu značajno promijeniti.

Druga činjenica su indeksi (brzina i nosivost) koji značajno utiču na ponašanje guma. Mnogi testovi otkrivaju da su indeksi različiti za različite modele guma, što je možda posljedica tržišne ponude. Štaviše, postoje i testovi u kojima se ti parametri uopšte ne daju.

Dakle, mit je da testovi daju konkretan odgovor koje su gume dobre, a koje loše. Testovi su samo približna procjena određenog modela guma u poređenju sa drugim modelom na određenom automobilu. Oni pokazuju vrlo uopštenu sliku asortimana proizvođača, iz koje se može izvesti ne nužno istinit zaključak da budući da gume jedne marke uvijek prednjače u određenim testovima, isto će biti i za druge veličine.

Međutim, rezultati ispitivanja mogu nam biti dragocjeni kada test obuhvata tačno parametre guma koje namjeravamo kupiti i model automobila koji imamo. Inače se prema njima može postupati prilično maglovito, a najčešće zabavno. Sve u svemu, ispitivanja guma ne daju odgovor na pitanje koji je model dobar. Međutim, oni pokazuju koji je model testiran u ovoj određenoj veličini i u ovom automobilu bolji od drugog s testa.

Kada kupujete, bitna je samo veličina

Veličina nije jedini parametar na koji morate obratiti pažnju. Pri odabiru guma računaju se i dva indeksa, što je još važnije. Prihvatljiva su mala odstupanja u veličini, gotovo svaki automobil ima određeni raspon odobrenih veličina. Međutim, odstupanja od indeksa brzine i opterećenja dopuštena su samo prema gore – ti parametri mogu biti veći, ali nikad manji (osim kod zimskih guma).

Nažalost, nije tajna da, osim profesionalnih distributera guma, to rijetko ko gleda. Ljudi koji samostalno kupuju gume često uopšte ne uzimaju u obzir ove parametre. Cijena je bitna, a na nižem indeksu možete uštedjeti prilično.

Indeksi brzine i nosivosti definišu minimalne tehničke zahtjeve koje određena guma ispunjava, a te zahtjeve određuje proizvođač automobila. To su, ukratko, najveća dopuštena brzina i minimalna nosivost koju guma mora imati. Kada kupujete gume u internetskoj trgovini, vrijedi tražiti ne veličinu, već model automobila.

Međutim, nije slučaj da se ocjene brzine i opterećenja mogu prilagoditi vlastitim potrebama  pod pretpostavkom da, na primjer, budući da vozim sporije, ne treba mi guma s indeksom do 210 km / h. Ovi parametri na najjednostavniji način opisuju strukturu gume koja utiče na njenu krutost, ponašanje u krivinama i ponašanje kočenja.

Promjena veličine ili nekoliko riječi o širini

Moguća su mala odstupanja od odobrene veličine guma uz zadržavanje sličnog promjera gume. Ne postoje propisi koji zabranjuju smanjenje ili povećanje širine ili profila gume, a praksa pokazuje da to niko ne provjerava. Takođe bi bilo teško dokazati da profil 50 umjesto 55 ili širina 205 umjesto 195 utiče na sigurnost. Pa vrijedi li promijeniti širinu?

Da, jer u nekim slučajevima možete uštedjeti puno novca i ujedno poboljšati udobnost vožnje. Postoje veličine guma koje su relativno rijetke, pa su skupe. Još više se može uštedjeti promjenom na manje felge, iako to nije uvijek slučaj. Međutim, mit je da će promjena širine na veću povećati prijanjanje na suvim cestama i pogoršati prijanjanje na mokrim cestama. Takvo razmišljanje je kobno.

To bi moglo biti tačno samo ako se promijenila širina gume, ali ne i ostali parametri. A gotovo nikad nije. Šire odobrene gume obično imaju veće indekse. Šire gume istog modela takođe mogu imati neke manje razlike u uzorku profila.

Ponuda je potpuno različita. Često je isti model dostupan u ograničenom rasponu veličina, pa je teško pronaći dvije gume istog modela s prilično velikom razlikom u veličini.

Uz to, prilikom promjene širine gume na veću/manju i profila na manju/veću, morate uzeti u obzir i dodatni faktor – troškove. Ako želite koristiti, na primjer, 17-inčne felge umjesto 15-inčnih felgi, ne želimo nužno trošiti puno više na gume. Najčešće štedimo jednostavnom kupovinom lošijih guma. Po cijeni za koju bismo kupili vrlo dobar proizvod manje širine, biramo puno lošiji proizvod, ali veće širine profila. Kao rezultat, automobil ni pod kojim uslovima neće imati bolje rezultate na širim gumama.

Akvaplaning i odvod vode

Fenomen akvaplaninga, može se opisati pomoću formula. I ovo je jedna od najvećih zabluda na ovu temu. S druge strane, potiče maštu ljudi koji kupuju gume i očima svoje mašte “vide” kako se voda pritiska ispod gaznoga sloja svojim utorima obično oblikovanim u tzv. riblja kost.

Cjelokupna fizika akvaplaninga, može se opisati kako slijedi. Jedinični pritisak (po cm²) uže gume veći je od pritiska šire gume. S druge strane, voda koja uđe ispod gaznoga sloja ne smije se ispuštati (za to jednostavno nema vremena), već će se “skladištiti” u svojim utorima. Zato se računa ono što se može opisati kao kapacitet gaznoga sloja. Riječ je o količini vode koju žljebovi mogu zadržati. Stoga nije važan oblik, već dubina i širina utora. Njihovo ukupno dodirno područje s površinom ceste zauzvrat ima veći uticaj na jedinični pritisak od ukupne širine gume. Da bismo to učinili jasnijim, šira guma s velikim brojem utora kroz gazni sloj zapravo može imati istu dodirnu površinu kao i uža guma, ali s manje utora.

Stoga je predrasuda da će šira guma imati slabije performanse na mokrim površinama. Usput, ista je predrasuda preokrenuti situaciju – da će šira guma biti bolja na suhom. To će biti ili radije može biti, pod uslovom da oboje imaju isti gazni sloj (omjeri između utora i kontaktne površine), složene smjese i druge parametre, osim same širine. Čak se i pritisak u gumama računa jer prenizak pritisak povećava osjetljivost na akvaplaning.

Premium gume…

Istina je da neke marke pripadaju premium klasi, druge srednjoj, a druge nižoj ili ekonomskoj klasi, ali to je uobičajeno. Jedini faktor koji je odgovoran za ovu podjelu je cijena. S druge strane, cijena se ne mora pretvoriti u ponašanje gume u automobilu.

Međutim, vrijedi imati na umu da skuplje gume u pravilu imaju više usredotočene karakteristike, gdje su svi parametri manje-više na istom nivou. Zauzvrat, jeftinije gume često karakterišu dobri parametri u pojedinim kategorijama, ali u drugima su definitivno lošiji.

Na primejr, ispitivanja guma pokazuju da su razlike između tzv premium klasa i srednja klasa ne postoje. Često su u testovima predvodnici proizvodi iz srednjeg cjenovnog razreda. I sve češće se na prvom mjestu pojavljuju proizvođači jeftinih guma.

Primjer je najnoviji test za veličinu 225/45 R17, u kojem je Nexen guma pobijedila, Maxxisov proizvod, a GoodYear je postigao puno nižu ocjenu