Novi trendovi u urbanoj sanitaciji otpadnih voda i mulja
U Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) danas je održano javno predavanje prof. dr. Damira Brđanovića pod nazivom „Novi trendovi u urbanoj sanitaciji otpadnih voda i mulja“. Predavanje su organizovali Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH-a i Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj, a moderirao ga je dopisni član ANUBiH-a, prof. dr. Hamid Čustović.
Tokom predavanja, prof. Brđanović je istakao ključne izazove i inovacije u oblasti sanitacije, naglasivši kako se u 21. stoljeću fokus pomjerio sa samog javnog zdravstva na zaštitu okoliša.
„Brz rast globalne populacije, urbanizacija i klimatske promjene zahtijevaju inovativna rješenja koja ne samo da smanjuju negativan utjecaj otpadnih voda i mulja, već i omogućavaju njihovu ponovnu upotrebu u skladu s principima cirkularne ekonomije. Niz tehnologija u urbanoj sanitaciji se razvio u zadnjih deset godina, a to podrazumijeva pročišćavanje otpadnih voda i muljeva, kako u urbanim područjima pokrivenim kanalizacijom, tako i u onima koja nisu pokrivena. Na našim prostorima taj drugi segment je, nažalost, zanemaren.“, istakao je na početku predavanja prof. Brđanović.
Profesor Brđanović je kroz niz praktičnih primjera iz svog bogatog globalnog iskustva prikazao inovativne pristupe sanitaciji, uključujući nove metode upravljanja fekalnim muljem i decentralizovane sisteme odvodnje. Također je naglasio značaj obrazovanja u ovoj oblasti, istaknuvši da je postdiplomski program sanitacije, koji je pokrenuo uz podršku Bill & Melinda Gates Foundation, danas usvojen na 55 univerziteta u 22 zemlje.
„Održiva urbana sanitacija nije samo tehnički izazov, već i društvena odgovornost. Inovacije u ovoj oblasti ne samo da poboljšavaju kvalitet života, već i štite okoliš za buduće generacije.“
Prof. Brđanović je posebno naglasio da je ključ svih inovacija u stvaranju poticajnog okruženja koje donosi društvenu i ekonomsku vrijednost kroz tehnološka rješenja za ključne društvene izazove.
„Samo preimenovanje otpada u resurs nije dovoljno – materijal mora postati traženi proizvod koji generira ekonomsku vrijednost i na taj način potiče cirkularnu ekonomiju. Taj krug se sve više zatvara. Otpadna voda se više ne zove otpadna voda, nego resurs iz kojeg se dobijaju materijali koji se mogu ponovo upotrijebiti, direktno ili kao dio novih proizvoda. Ključno je da za te nove proizvode postoji tržište, jer bez tržišta nema smisla vaditi nešto što se ne može ponovo upotrijebiti.“, smatra prof. Brđanović.
Profesor je također istakao da voda nije beskonačan resurs te da se mora preispitati način njenog korištenja u sanitaciji.
„Studentima često postavljam dilemu – koliko je realno i koliko je pametno ispuštati šest ili devet litara pitke vode, bez bakterija i patogena, samo da bismo prebacili izmet i urin sa tačke A na tačku B? Postoje alternative, poput korištenja slane vode u sanitaciji, kao što se već radi u Hong Kongu.“
Posebnu pažnju profesor Brđanović je skrenuo na pitanje upravljanja muljem, naglasivši da se u Bosni i Hercegovini primarno fokusira na pročišćavanje vode, dok se upravljanje muljem zanemaruje.