Nafta pod pritiskom blokada u Kini i nezaposlenosti u SAD

Cijene nafte su jučer pale, jer je zabrinutost zbog korona zatvaranja kineskih gradova zaustavila njihov dosadašnji rast podstaknut snažnim spoljnotrgovinskim pokazateljima Kine, najvećeg svjetskog uvoznika “crnog zlata”.

Optimizam investitora u pogledu najavljenog velikog američkog paketa ekonomskih podsticaja takođe je splasnuo zbog pogošanja stanja na tržištu rada SAD.

Sjevernomorska nafta Brent je oslabila za 46 centi ili 0,8 odsto, na 55,96 dolara po barelu na azijskom trgovanju do 5:44 časova po Griniču, nakon što je u četvrtak zabilježila rast cijene od 0,6 procenata, prenosi Rojters.

Američka “laka” nafta WTI skliznula je za 29 centi ili 0,5 odsto, na 53,28 dolara za barel, poslije skoka na prethodnoj trgovinskoj sesiji od preko 1 odsto.

Cijena Brenta ide u pravcu prvog nedeljnog pada u posljednje tri sedmice, za razliku od američke nafte koja je na putu da zabilježi treći nedeljni dobitak.

Proizvođači nafte se suočavaju sa izazovom balansiranja u pogledu neravnomjernog odnosa između ponude i potražnje, a u svojim računicama uzimaju u obzir uvođenje vakcina nasuprot mjerama zaključavanja.

Cijenama “crnog zlata”, koje su do juče bile u usponu, podršku je pružalo jačanje vrijednosti akcija na svjetskim berzama i slabljenje dolara, koje naftu čini jeftinijom za kupce koji posjeduju druge nacionalne valute, kao i snažna kineska potražnja.

Američki kovid paket olakšica u iznosu od skoro dva biliona dolara, koji je predstavio novoizabrani predsednik Džo Bajden, mogao bi da podstakne tražnju za naftom u SAD, ali je takav scenario upitan zbog lošijih pokazatelja sa tržišta rada od očekivanih, zaključuje Rojters.