Migranti u Tuzli: “Ovdje smo došli jer želimo bolju budućnost”

Migrantska kriza koja u Evropi traje godinama, posljednjih mjeseci počela se osjećati i u BiH, prvo u Krajini i Sarajevu, a od danas i u Tuzli. Oko 30 osoba, mladića azijskog porijekla, jutros je stiglo u naš grad. Kako kažu, hodali su danima iz Srbije, u potrazi za poslom i boljom budućnosti.

„Da, mi ovdje očekujemo bolju budućnost, bolju nego u Srbiji.“ – kazao je Jangile, jedan od migranata iz Pakistana.

Kažu da, ako ne dobiju priliku za posao u BiH, pokušat će otići u Njemačku i tamo ga pronaći. Tokom puta do Tuzle uglavnom pili su vodu iz rijeka koje su im bile usput. Dani koji su iza njih donijeli su im brojne probleme. Dosta njih na nogama ima rane i žuljeve od hodanja, a neki i rane na rukama.

Nismo jeli ništa pet-šest dana. Samo smo pili vodu iz rijeke. Punili smo boce ali nemamo ništa za jelo.“ – kazao je Musahan, koji također dolazi iz Pakistana. 

Tragajući za informacijama kako pomoći ovim ljudima, kontaktirali smo sve nadležne organe i institucije. Svoju pomoć ubrzo je ponudio i Crveni križ Grada Tuzla, čiji volonteri su migrantima pružili prvu medicinsku pomoć. A tek po našem pozivu reagovao je i terenski ured Službe za rad sa strancima Tuzla. Migrante su odvezli u svoje prostorije, ali više informacija o tome gdje će biti smješteni, nisu kazali jer, kako kažu, nemaju ovlasti.

„Srećom nemaju baš puno povreda, naravno svi su umorni od puta. Nekoliko manjih povreda smo svakako sanirali. Ponudili smo im hranu i piće, otišli smo u nabavku barem da za danas nešto imaju. Dalje ćemo vidjeti kako ćemo se organizovati i naravno pomoći ćemo im u skladu sa daljim potrebama.“ – istakla je Alma Atić, koordinator za zdravstvo u Crvenom križu Tuzla.

Iako je jučer, na sjednici Vijeća ministara usvojen Plan hitnih mjera za rješavanje migrantske krize, za sada se još uvijek ne zna gdje će migranti biti transportovani i ko će u konačnici preuzeti odgovornost za njih, jer hitne mjere na terenu i u praksi i nisu baš hitne, te se dosta vremena gubi na koordiniciji među nadleženim tijelima za migrante, ali tek  kada migranti legalno ili nelegalno već stignu u BiH.

Druge hitne mjere u domenu su prevencije jer- podrazumijevaju jačanje zaštite granice, Granične policije, uključivanje nadležnih institucija, ali i susjednih zemalja.  Do sada su u Bosni i Hercegovini u funkciju stavljena dva migraciona prihvatna centra, Salakovac kod Mostara i kamp u Krajini. A do završetka ovog priloga, naši čitatelji nam javljaju da po čitavom gradu viđaju manje grupice migranata.

(RTVSlon)