Međunarodna naučna konferencija“ Bosna i Hercegovina: Nacionalne manjine i dijaspora“održana u Tuzli
U organizaciji Centra za multidiscipinarna istraživanja i Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli u hotelu Salis održana je Međunarodna naučna konferencija „Bosna i Hercegovina: Nacionalne manjine i dijaspora“uz prisustvo velikog broja stručnjaka istoričara koji su zasigurno najviše upoznati sa ovom oblasti koju su željeli da još jednom predstave u javnost i da ostave to arhivu zauvijek. Poseban je bio i broj studenata koji su pažljivo slušali izlagače šta se to događalo u proteklo vrijeme, ali i ostalo u duši mnogih nezaboravljeno.
Stručnjaci su bili iz 20-tak gradova BIH i regije koji su se predstavili sa svojim referatima u kojima su iznijeli u svom kraćem predstavljanju sve ono što im je u duši ostalo zauvijek, nekada skriveno, a sada dato u javnost za sva vremena.
Sa uvodnim pozdravnim riječima skup je pozdravio , dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Amir Karić koji je u svom referatu „Povratak nacionalizma: Prijetnja manjinskim zajednicama u Evropi“ mnogo šta ovjekovječio, između ostalog naglasio:- Evropske zemlje porušene u Drugom svjetskom ratu oskudjevale su sa radnom snagom neophodnom za izgradnju porušene infrastrukture.Nedostoja im je broj radnika namirivao se velikim dijelom iz muslimanskih zemalja kojima su se nakon perioda pridruživali članovi njihovih porodica.U tim procesima su se oformile značajne zajednice koje su postale prisutne zajednice u različitim sferama društvenog života evropskih zemalja.Nemiri i ratovi nisu prestajali koji su počeli 2001 godine ,Zapadna koalicija protiv Afganistana, Iraka i Libije , a potom i rat u Siriji.
Ratovi su stvarali očaj koji je pokrenuo višemilionsku migraciju prema mirnim i razvijenim evropskim zemljama, čije su države trebale novu radnu snagu potrebnu za održavanje kontinuiteta svoje privrede.
Ubrzo su počeli jačati nacionalistički –ksenofobni pokret u nizu evropskih zemalja, od Francuske i Austrije do Njemačke , Italije i Nizozemske u kojem se manjinske useljeničke zajednice nalaze na udaru retorike lidera i aktivista političkih stranaka koje u pojedinim zemljama postaju dijelom vladajuće većine.To predstavlja izazov za spomnute zemlje i objektivni rizik za njihove manjinske zajednice., istakao je između ostalog prof.Karić.
Mr.sci.Rusmir Djedović iz Gračanice u svom referatu“Bošnjaci u okolnim zemljama“ ističe: -Istraživanje se bavi Bošnjacima u okolnim zemljama Bosne i Hercegovine, odnosno u zemljama koje su nastale raspadom bivše države Jugoslavije. Ukazuje se na različiti i promjenjiv pravni status Bošnjaka kao nacionalnih manjina u pojedinim zemljama. Daje se i savremeno stanje, tendencije, osnovne karakteristike rasprostranjenost Bošnjaka u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji.
U istraživanju se uglavnom koriste podaci najnovijih popisa stanovništva pojedinih zemalja, a koji se nalaze na službenim stranicama Zavoda za Statistiku.
Prof.dr.Azem Kožar-Tuzla u svom referatu „Muslimani –Bošnjaci BiH i Sandžaka u Komunističkoj koncepciji stvaranja Federativne Jugoslavije“ pored ostalog je istakao:- PK KPJ BiH je sredinom septembra 1943 godine bio stava da BiH bude samostalna i ravnopravna federalna jedinica o čemu je obavješten CK KPJ , te članovi KPJ Rodoljub Čolaković i Avdo Humo prenijeli su Josipu Brozu Titu koji je prihvatio njihov prijedlog i uputio ih na pripreme Osnivačke skuzpštine ZAVNOBiH-a .Nakon intenzivnih i uspješno provedenih priprema 25.i 26.11.1943.u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a .Na Skupštini je usvojena Rezolucija i Proglas narodima BiH .U Rezoluciji je pored ostalog dat direktan odgovor na pitanje, čija je BiH u nacionalnom smislu, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, što znači nedjeljiva. Odluka Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a su od presudnog značaja za obnovu državnosti BiH, te za priznanje nacionalnog subjektiviteta Muslimana u BiH.
Prof.dr. Elvira Islamović iz Bihaća je u svom referatu „Socijalna iskuljučenost i obrazovanje Roma u BiH „ je istakla da je Romska populacija u mnogim društvima isključena iz političkog, ekonomskog, kulturnog i društvenog života.U BiH Romi predstavljaju posebno ugroženu manjinu,budući da su izloženi svakodnevnoj diskriminaciji i segregaciji kada se radi o pristupu obrazovanja, zapošljavanja, stambenom zbrinjavanju i socijalnim uslugama , uključujući i zdravstvenu zaštitu. Iako su Romi najbrojnija manjina u BiH oni se nalaze u lošijem socijalnom položaju. Veoma mali broj djece romske uključeno je u obrazovni sistem , posebno akcenat treba staviti na smanjivanje razlika u obrazovnim postignućima kroz primjenu politika i programa koji podržavaju kvalitetno obrazovanje Roma, naglašeno je ovom prilikom.
Duška Rebić