Izbori za Evropski parlament: Desnica sve jača na Starom kontinentu

Na nedavno održanim izborima za Evropski parlament, stranke desnice su ostvarile značajan napredak u mnogim zemljama članicama EU, što je izazvalo preispitivanje buduće političke dinamike unije. Ovaj članak analizira rezultate izbora, ideološke stavove desničarskih stranaka te potencijalne implikacije njihove pobjede na budućnost evropske politike, ali i položaj BiH koja očekuje da će se priključiti evropskoj porodici.

Rezultati izbora

Izbori za Evropski parlament, održani od 6. do 9. juna 2024., pokazali su značajan porast podrške desničarskim strankama. Neki od najistaknutijih pobjednika iz redova stranaka desnice pojavili su se u trenutno najjačim zemljama EU poput Njemačke, Italije i Francuske.

Lega Mattea Salvinija u Italiji je ostvarila značajan uspjeh, osvojivši više od 30% glasova, čime je postala najjača stranka u zemlji. U Francuskoj je Nacionalno okupljanje (Rassemblement National) Marine Le Pen osvojilo 25% glasova, zadržavajući svoju dominantnu poziciju među desničarskim strankama u Francuskoj. RN je osvojio oko 32% francuskih glasova, više nego duplo više od 15% koliko su osvojili Macronovi saveznici, prema projekcijama.

Takođe, u Njemačkoj je Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila 17% glasova, što predstavlja porast u odnosu na prethodne izbore. Posebno je AfD pojačala svoj uticaj u istočnom dijelu zemlje. Nepopularna vladajuća koalicija lijevog centra kancelara Olafa Scholza izgubila je od konzervativne opozicije. Konzervativni blok, kojim dominira Kršćansko-demokratska unija,  zadržao je svoju poziciju najjače njemačke stranke u Briselu sa više od 30% glasova. Projekcije su pokazale podršku za Scholzove socijaldemokrate lijevog centra na 14%, što je njihov najgori rezultat nakon Drugog svjetskog rata u glasanju širom zemlje.

U Španiji je Vox zabilježio rast podrške, osiguravši 15% glasova, a u Poljskoj Pravo i Pravda (PiS) Jarosława Kaczyńskog je zadržala svoju snažnu podršku, osvojivši 40% glasova.

Za šta se zalaže desnica

Desničarske stranke širom Evrope dijele nekoliko ključnih stavova i ciljeva. Ove stranke se zalažu za strožiju kontrolu granica i smanjenje broja migranata, tvrdeći da masovna migracija ugrožava nacionalnu sigurnost i kulturni identitet. Mnoge desničarske stranke su skeptične prema daljnjoj integraciji unutar EU, zalažući se za jačanje nacionalnog suvereniteta i smanjenje ovlasti EU institucija. Ove stranke često promiču ekonomsku politiku koja naglašava zaštitu domaćih radnika i industrije, te su sklone kritici globalizacije i liberalnih ekonomskih politika. Desničarske stranke često naglašavaju važnost očuvanja tradicionalnih kulturnih i vjerskih vrijednosti, te su protivnici progresivnih društvenih promjena kao što su prava LGBTQ zajednice i feminizam.

Pobjeda desničarskih stranaka mogla bi značajno utjecati na budućnost evropske politike. Ako desničarske stranke dobiju veći utjecaj, možemo očekivati strože migracijske politike na nivou EU, uključujući povećanje broja deportacija i smanjenje prihvata azilanata. Pritisak na reformu EU bi se mogao povećati, s naglaskom na vraćanje ovlasti nacionalnim vladama i smanjenje birokracije EU. Mogli bismo vidjeti pomak prema protekcionističkim politikama koje štite domaću industriju, što bi moglo izazvati tenzije unutar jedinstvenog tržišta EU. Porast utjecaja desničarskih stranaka mogao bi rezultirati vraćanjem konzervativnih društvenih vrijednosti, što bi moglo dovesti do smanjenja prava manjinskih grupa i usporavanja progresivnih društvenih reformi.

Odraz na BiH

Uspon desničarskih stranaka u Evropskom parlamentu može imati značajan utjecaj na političke, ekonomske i društvene prilike u Bosni i Hercegovini. Iako naša zemlja nije članica Evropske unije, njezina politika i ekonomija su usko povezane s EU kroz različite sporazume i programe pomoći. Analizirajmo kako bi pobjeda desničarskih stranaka u EU mogla utjecati na BiH.

Jedan od glavnih fokusa desničarskih stranaka u EU je stroža migracijska politika. Ovaj stav bi mogao imati nekoliko posljedica za BiH. EU bi mogla dodatno pojačati kontrolu svojih vanjskih granica, uključujući granice prema zapadnom Balkanu. To bi moglo otežati putovanje i migraciju ljudi iz BiH u EU, ali i obrnuto. Ukoliko EU dodatno zatvori svoje granice, postoji mogućnost da se poveća broj migranata i izbjeglica koji ostaju u BiH, što bi moglo dodatno opteretiti već ionako napet sustav upravljanja migracijama u zemlji.

Desničarske stranke često promiču protekcionističke ekonomske politike koje mogu utjecati na BiH. Ako EU uvede protekcionističke mjere, to bi moglo smanjiti trgovinsku razmjenu između BiH i EU. BiH izvozi značajan dio svojih proizvoda u EU, pa bi trgovinske barijere mogle negativno utjecati na ekonomiju zemlje. Desničarske stranke bi mogle zagovarati smanjenje finansijske pomoći zemljama koje nisu članice EU. To bi moglo značiti manje sredstava za razvojne projekte i infrastrukturu u BiH.

Ako desničarske stranke dobiju veći utjecaj, mogle bi poticati nacionalističke tendencije i u BiH. To bi moglo dodatno zakomplicirati već kompleksne odnose između različitih etničkih grupa u zemlji. Desničarske stranke bi mogle usporiti proces pridruživanja BiH u EU. Bez jasne perspektive članstva, reforme potrebne za integraciju bi mogle stagnirati, što bi utjecalo na političku i ekonomsku stabilnost zemlje. Povećan utjecaj desničarskih stranaka u EU mogao bi utjecati na smanjenje pritiska na BiH da unaprijedi prava manjinskih grupa, uključujući LGBTQ zajednicu i etničke manjine. Promicanje tradicionalnih kulturnih i religijskih vrijednosti može dodatno polarizirati društvo u BiH, koje je već duboko podijeljeno po etničkim i religijskim linijama.

J. Jeremić