Globus: Svijet na ivici haosa
Između izlaska dva broja Glasa TK na globalnom planu se desilo toliko događaja da je prosto nevjerovatno kojom brzinom se odvijaju stvari širom svijeta. Dok se i dalje ne stišava rat Ukrajine i Rusije, na Bliskom Istoku se stvari kreću u apokaliptičnom smjeru. Posebno nakon iznenađujućeg napada Irana na Izrael što je ne tako davno bilo nepojmljivo. Otvoreni sukob ljutih neprijatelja sve više prijeti da razbukta rat neslućenih razmjera.
Napad koji je protresao svijet
Prije tri dana Iran je izveo otvoreni napad na Izrael i nema sumnje da će ovo dodatno zakomplikovati i onako napetu situaciju na Bliskom Istoku.
Naime, u sklopu operacije pod nazivom “True Promise 2”, Iran je lansirao 181 balističku raketu prema različitim ciljevima u Izraelu. Većinu ovih raketa presreli su izraelski i američki sistemi zračne odbrane, ali nekoliko ih je pogodilo ključne lokacije, uključujući vazdušnu bazu Nevatim, školu u Gedera-i, te restoran u Tel Avivu. Napad je rezultirao lakšim povredama za dva izraelska građanina, dok je palestinski muškarac iz Jerihona poginuo, a nekoliko drugih je povrijeđeno usljed raketnih krhotina.
Ovaj napad uslijedio je nakon nedavnih izraelskih atentata na ključne ličnosti, uključujući lidera Hamasa Ismaila Haniyeha, na teritoriji Irana. Kao odgovor, Iran je zaprijetio daljim “razornim” udarima ukoliko Izrael uzvrati, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da je Iran napravio “veliku grešku” i da će platiti za svoje poteze. Sjedinjene Američke Države obećale su dodatnu vojnu podršku Izraelu, uključujući slanje dodatnih trupa i borbenih aviona u regiju.
Destabilizacija na pomolu
Posljedice ovog sukoba mogle bi destabilizirati cijeli Bliski Istok. Saveznici Irana, poput Hezbollaha i milicija u Iraku, zaprijetili su odmazdom protiv američkih interesa ukoliko sukob eskalira. Istovremeno, zemlje poput SAD-a i Jordana preduzele su obrambene mjere, što je na neki način jasno pokazalo ko će se prikloniti kojoj strani u slučaju da Iran i Izrael uđu u otvoreni sukob.
Za sada se čeka odgovor Izraela čiji zvaničnici sve otvorenije zagovaraju brutalne napade na sva iranska nuklearna postojenja.
Ne treba smetnuti sa uma da Iran na svojoj strani ima saveznike poput Rusije ali i Kine. Za sada je manje izvjesno da će ovi iranski saveznici otvoreno ući u sukob protiv SAD – a i Izraela, no sigurno je da će pomagati Iranu logistički i ustupanjem vojnih tehnologija.
S druge strane Izrael je svoje vojno djelovanje osim na Gazu proširio i na Liban, što je i rezultiralo da se u konflikt sve više uključuje i Iran. Međunarodni analitičari smatraju da su posljednje eskalacije jedan od načina da se u sukob otvoreno na stranu Izraela uključe i Sjedinjene Američke Države koje su već od ranije istakle da će podržati Izrael u svakom pogledu.
Kobne posljedice
Daljnja eskalacija sukoba između Irana i Izraela mogla bi imati ozbiljne posljedice za cijeli svijet. Bliski istok je ključno područje za globalne energetske resurse, a svaka destabilizacija može ugroziti sigurnost snabdijevanja naftom i izazvati poremećaje na svjetskim tržištima. Već sada su primjetni rast cijena nafte i tenzije na međunarodnim tržištima zbog straha od širenja sukoba. Pored toga, izbjegličke krize, koje bi mogle proizaći iz povećanih borbi, prijete destabilizaciji susjednih zemalja i Evrope, koja je već suočena s migrantskim valovima iz drugih ratom pogođenih područja.
U potencijalnom širem sukobu između Irana i Izraela, podjele među zemljama su već sada jasne. Sjedinjene Američke Države, dugogodišnji saveznik Izraela, vjerojatno bi se aktivno uključile u podršku Izraelu, kao i zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i Saudijske Arabije, koje dijele izraelske zabrinutosti u vezi s iranskim širenjem utjecaja. S druge strane, Iran može računati na podršku Rusije, koja je već prisutna u Siriji i ima zajedničke interese s Iranom u pogledu destabilizacije Zapadnog utjecaja u regiji. Kineska neutralnost bi također bila faktor, iako bi mogli podržati Iran ekonomski zbog strateških interesa.
Sukob bi mogao produbiti političke podjele unutar međunarodne zajednice, dok bi ekonomske posljedice mogle destabilizirati globalna tržišta, posebno energetska, s potencijalnim negativnim efektima na globalni rast i inflaciju.
J. J.