Eksploatacija litijuma na Majevici: Ekološka katastrofa u sjeni profita?

Četiri godine trajala su istraživanja na brdima Majevice nakon kojih je obznanjeno da se na ovim prostorima nalazi značajna količina litijuma. Skupocjeni metal je tražen širom svijeta zbog toga što je osnovna komponenta u litijum jonskim punjivim baterijama. U popularno nazvanoj „zelenoj agendi“ električni automobili bi trebali u potpunosti zamijeniti vozila na benzin, a za njihovo kretanje neophodne su baterije i naravno ogromne količine litijuma.

Iako nalazišta ovog metala mogu donijeti ogromnu finansijsku korist područjima na kojima su pronađene značajne količine litijuma, sam postupak eksploatacije po mnogim ekološkim stručnjacima donosi ogromno zagađenje tla i vode.

Referendum

Ekolozi izražavaju zabrinutost zbog potencijalnih ekoloških problema na Majevici, lokalni stanovnici traže odgovore, dok politički akteri već pripremaju teren putem zakonskih priprema.

Podsjetimo da je Jadar projekt u Srbiji, usmjeren na rudarenje litijuma, bio predmet masovnih protesta i pritiska javnosti prije dvije godine zbog straha od zagađenja, istraživanja na Majevici bila su tada u toku. Dok je međunarodna kompanija Rio Tinto, sa sjedištem u Londonu, planirala izgradnju rudnika za eksploataciju litija u Srbiji, istraživanja su se već odvijala 60 kilometara zapadno u našoj zemlji.

Unatoč tome što je informacija o istraživanjima postala javna tek nedavno, građani i ekološka udruženja odmah su reagovali, a lokalne vlasti najavljuju referendum o mogućem otvaranju rudnika na području Majevice.

U medijima je Rado Savić, načelnik Opštine Lopare istakao da je po ovom pitanju najvažnija transparentnost o eventualnom otvaranju rudnika, ističući da bi referendum građana bio najbolje rješenje za ovo pitanje.

Švicarci čekaju koncesiju

Iz švicarske firme “ArCore AG”, koja ima podružnicu u Laktašima kod Banje Luke, poručuju da su sva istraživanja u Opštini Lopare provedena u skladu s najvišim geološkim i ekološkim standardima. Firma najavljuje prelazak u sljedeću fazu, tvrdeći da ispunjavaju sve uvjete za koncesiju za korištenje nalazišta mineralnih sirovina. S obzirom na nedostatak potpune dokumentacije, nadležno ministarstvo još uvijek čeka na rezultate istraživanja.

Litijum, kao ključna sirovina budućnosti, koristi se u proizvodnji baterija za električna vozila, medicinskoj industriji, farmaceutskom sektoru i drugim područjima. Međutim, ekološka udruženja upozoravaju da iskopavanje litijuma i njegova obrada mogu imati ozbiljne ekološke posljedice.

Mnogi ekolozi naglašavaju da je otvaranje rudnika na Majevici štetno ne samo za to područje, već i za širu okolinu. Površinsko eksploatiranje litijuma, koristeći “savremene tehnologije” s velikim količinama sumporne i borne kiseline, može dovesti do značajnog zagađenja zraka i okoliša u krugu od 200 kilometara.

Dok politički pritisak raste, građani se dijele u mišljenjima o otvaranju rudnika. Dok jedni izražavaju zabrinutost zbog dubinskih bušotina i mogućnosti zagađenja, drugi ističu ekonomske benefite i potrebu da država napreduje. Središnje pitanje ostaje: Hoće li se otvaranje rudnika na Majevici ostvariti i pod kojim uvjetima, s obzirom na ekološke i ekonomske implikacije.

Ne treba smetnuti sa uma šta to lokalne zajednice dobijaju ukoliko dozvole stranim firmama da rudare Litijum? Rudna renta u ovakvim slučajima relativno je mala, tako da se baš i nećemo pohvaliti nekom ogromnom materijalnom dobiti. Uglavnom „kajmak“ kupe kompanije koje eksploatišu litijum, a iza sebe ostavljaju zagađeno tlo i vodu. Vrijedi li sve to upuštanja u ovaj rizičan projekat?

Kako se dobija litijum

Proces eksploatacije litijuma obuhvata nekoliko ključnih koraka. Istraživanje i bušenje je prvi korak u postupku identifikacija litijumskih rezervi. Geološki stručnjaci koriste različite tehnike kako bi otkrili prisustvo litijuma. Nakon toga, vrše se bušenja kako bi se uzeli uzorci tla i stijena radi analize.Kada su litijumske rude identifikovane, slijedi proces ekstrakcije. Postoje različite tehnike, ali najčešće se koristi rudarstvo otvorenim kopovima ili podzemno rudarstvo. Otvoreni kopovi obuhvataju uklanjanje velike količine zemlje kako bi se došlo do rude, dok se podzemno rudarstvo izvodi ispod zemlje. Nakon što se ruda dobije, slijedi proces razdvajanja litijuma od drugih materijala. Ovo se obično postiže hemijskim ili fizičkim metodama, zavisno o tipu rude. Očišćeni litijum se dalje obrađuje kako bi se dobio litijum u formi koja je pogodna za dalju upotrebu. Ovo uključuje hemijske procese poput hidrometalurgije.

Zagađenje

Važno je napomenuti da proces eksploatacije litijuma može izazvati ekološke izazove, uključujući potencijalno narušavanje ekosistema, potrošnju vode i energetsku potrošnju. Eksploatacija litijuma može imati značajan uticaj na životnu sredinu, uključujući zagađenje tla, vode i zraka. Evo nekih od potencijalnih ekoloških izazova povezanih s ovim procesom. Otvoreni kopovi ili podzemna rudarstva mogu rezultirati uklanjanjem velikih količina zemlje i stijena, što može poremetiti lokalni ekosistem. Prisutnost hemikalija u litijumskim rudama, poput teških metala, može dovesti do zagađenja tla. Prilikom ekstrakcije litijuma, može doći do generisanja otpadnih voda koje sadrže hemikalije iz ruda. Ove otpadne vode, ako se ne tretiraju adekvatno, mogu dospjeti u obližnje vodotokove i izazvati zagađenje voda. Rudarstvo, drobljenje i transport litijumskih ruda mogu rezultirati emisijom prašine i čestica u zrak. Ove čestice, zajedno s potencijalno štetnim hemikalijama, mogu pridonijeti zagađenju zraka u okolini. Hemijski procesi koji se koriste za razdvajanje litijuma od ostalih materijala mogu uključivati upotrebu hemikalija koje predstavljaju rizik od zagađenja ako se nepravilno tretiraju ili skladište. Otvoreni kopovi često rezultiraju stvaranjem ogromnih gomila otpada koje mogu sadržavati materijale koji nisu samo litijum, već i druge potencijalno toksične supstance.

J. Jeremić