DUBOKO DISANJE: Obećanja ima, drumova nema

Najprije je to uradio Tuzlanski akademski klub na javnoj tribini o cestovnoj blokadi i zapostavljenosti Tuzle i Tuzlanskog kantona, a onda je u Tuzli održan dvodnevni skup o stanju i perspektivama ekonomskog i infrastrukturnog razvoja Kantona, s naglaskom na saobraćajnoj deblokadi, što bi mogao biti korak naprijed u odnosu na dosadašnju višedecenijsku praksu – da se obilno i slatkorječivo o ovoj temi priča, a da novih drumova nema i da je ovaj dio države bez ijednog metra autoputa ili brze ceste

KAKO GOD TO NEKOME izgleda, zaključci Javne tribine „Putna izolacija Tuzle i Tuzlanskog kantona – dokle ćemo biti crna rupa?“ Tuzlanskog akademskog kluba (TAK), održana 30. maja, najzad je dočekan apel, prožet umom i stručno iskazanim činjenicama, što bi nekome morao biti alarm za nepodnošljivo putno zaostajanje i blokadu ovog dijela države. Koji ne samo da je najmnogoljudniji, već i privredno-razvojno predstavlja oslonac zemlje. A pošto je ignorisanje ovog pitanja, vidljivo u sumornom podatku o nepostojanju ni metra autoputa ili brze ceste u TK-u, već u znaku „dotjeralo cara do duvara“, teško da ovo može ostati ovakvo, nikakvo.

To se vidi i iz zaključaka, a i iz onoga što su, 10. i 11. juna poručili učesnici skupa, u organizaciji Kantonalne privrede komore i Grupacije poslodavaca TK u Tuzli, kome je prvog dana prisustvovao i Edin Forto, ministar saobraćaja i veza BiH. Podebljano je ono što je zatalasao TAK – kroz uvodnu ilustrativnu prezentaciju sumorne slike saobraćajnog eksperta prof. dr. Zlatka Kovačevića, uz pomoć desetak diskutanata, podršku kantonalnog premijera Irfana Halilagića – a što se  mora nazvati nedopustivim zanemarivanjem i (slučajno?) tiskanjem putne infrastrukture u TK-u u potpuni zapećak. Uz to što ne liči na potrebe, interese i zahtjeve poodmaklog 21. vijeka, slika nudi i prostor za razne špekualcije. Kad joj se dodaju najvažniji podaci, mnogima pamet staje: država posljednjih 12 godina godišnje ubere više od milijardu KM (300 KM po glavi stanovnika) na akcizama za gorivo i putarinama, u čemu TK učestvuje sa po 200 miliona; u TK-u je 2023. registrovano 144.000 motornih vozila, što je petina broja vozila u državi; famoizni koridor V-C, od čijih 335 kilomnetara je završeno 210, trebalo je da bude izgrađen davne 2012. godine, a sada se optimisitički predviđa rok 2031. (?1); naša zemlja ima ukupno 21.846 km svih vrsta puteva, sa sramnih 4,1 metar autoputa po kilometru (u TK-u O metara), za razliku od 25,1 metar u Hrvatskoj i Srbiji; od 2006. do 2021. akcize za gorivo i putarine su državi priuštile 17 milijardi KM za održavanje postojećih i izgradnju novih puteva, a TK to skoro da nije osjetio…

DVA JAVNA SKUPA o ovoj temi, s tim što je junski proširen zaboravljenim željeznicama i Aerodromom Tuzla, očito su iznuđena i jedva dočekana. Neposredan povod je, uz sve drugo, podatak o tome da je Vlada Federacije u decembru 2023. odredila 4,5  miliona KM za izradu projekta brze ceste Tuzla-Sarajevo, koja se čeka najmanje tridesetak godina, ali su – bez ikakvog objašnjenja – ti novci isparili, nema ih u budžetu, ni u Strategiji razvoja Federacije do 2030. godine.

Kad se to tako dešava, a dešava se nauštrb TK i Tuzle, onda je i u zaključcima oba skupa, a i u raspravi njihovih učesnika, logično bilo pominjanje odgovornosti. Malo je pretjerano njeno adresiranje samo na Sarajevo i višu vlast. Mnogo korisnije i tačnije je utvrditi da gro odgovornosti snose predstavnici Tuzle i TK u višim organima vlasti, prije svih poslanici parlamenata. Jer, njihov nejedinstven odnos, teško dogovoranje, forsiranje stranačkih na štetu zavičajnih interesa, urodilo je onim što imamo – putnom blokadom ovog dijela zemlje i bolnim zaostajanjem u izgradnji drumova za ostalim krajevima države.

ZATO SU ZAKLJUČCI, s kojima je započet ovaj tekst, i važni i jasni. Alarmantnim su ocijenjeni stanje u ovoj oblasti, nedoposutiva neaktivnost većine ovdašnjih parlamentaraca, izgubljen zajednički interes, zapostavljeno održavanje postojećih drumova… Traži se da se u naredna dva četvorogodišnja perioda u puteve ovdje ulaže po 400 miliona KM godišnje i upozorava na prioritetan značaj autoputa  Brčko-Tuzla-Žepče, brze ceste Tuzla-Sarajevo, brze ceste Kalesija-Tuzla-Gračanica, južne i sjeverne obilaznice oko Tuzle, brze ceste ispod Ilinčice Tuzla-Aerodrom, produženje južne tuzlanske magistrale do Slavinovića…

Uz apel čelnicima opština i gradova TK da se udruže u realizaciji ovih zaključaka, tekuća ofanziva za drumsku deblokadu Tuzle i TK mogla bi uroditi plodom. I napokon promijeniti sumornu sliku, koja traje bezobrazno dugo, nekažnjeno i bez posljedica za odgovorne – u znaku obilnih, osobito predizbornih obećanja i nikakvog rezultata u novim putevima, brzim cestama i savremenim  drumovima.