Da li će Balkan postati novo migrantsko središte?
Najnovije informacije iz Velike Britanije pokazuju da tamošnja vlada razmatra opciju slanja neuspjelih tražitelja azila u prekomorske “migrantske centre”, pri čemu se među potencijalnim destinacijama pominju Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Ovaj plan izazvao je brojne reakcije i otvorio ključno pitanje – kako bi Balkan reagovao na ovakvu odluku i kakve bi posljedice to imalo za regiju?
Političari na Balkanu između pragmatizma i otpora
Političke elite na Balkanu vjerovatno bi podijeljeno reagovale na britansku inicijativu. S jedne strane, pojedini lideri mogli bi je vidjeti kao priliku za jačanje odnosa sa Zapadom, naročito oni koji žele pokazati da su lojalni partneri Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji. Ako bi zauzvrat dobili određene finansijske ili političke beneficije, neki bi mogli pristati na otvaranje migrantskih centara.
S druge strane, značajan dio balkanskih lidera mogao bi se suprotstaviti ovoj ideji, koristeći je kao političko sredstvo za jačanje nacionalističke retorike i mobilizaciju biračkog tijela. Migrantska pitanja su osjetljiva u regiji, a većina zemalja ima vlastite probleme s migracijama, te bi prihvatanje stranih migranata moglo naići na jak otpor.
Bosna i Hercegovina kao ključna tačka
Posebno bi zanimljivo bilo posmatrati reakciju Bosne i Hercegovine, koja se već suočava s izazovima u upravljanju migrantskim tokovima. S obzirom na to da je država podijeljena na entitete, odluka o prihvatanju migranata iz Velike Britanije mogla bi dodatno pojačati političke tenzije. Republika Srpska, koja već ima negativan stav prema prisustvu migranata na svojoj teritoriji, vjerovatno bi se snažno suprotstavila ovakvoj inicijativi. S druge strane, bošnjački politički predstavnici mogli bi pokazati veću fleksibilnost, ali bi se suočili s jakim pritiskom javnosti.
Reakcija građana
Javno mnijenje na Balkanu vjerovatno bi bilo izrazito negativno prema ideji smještanja migranata iz Velike Britanije. Već sada postoji značajan otpor prema prisustvu migranata u regiji, posebno u manjim sredinama, gdje su protesti protiv izbjegličkih kampova postali česta pojava.
Mnogi građani strahuju da bi povećani broj migranata mogao dovesti do novih socijalnih i ekonomskih problema, uključujući sigurnosne izazove, povećanje kriminala i dodatni pritisak na ionako slab sistem socijalne pomoći. Takođe, postoji i percepcija da bi smještanje migranata na Balkan bio još jedan pokušaj bogatih evropskih zemalja da se oslobode odgovornosti za globalnu migrantsku krizu.
Jedan od ključnih faktora koji bi mogao uticati na odluku balkanskih lidera jeste ekonomska korist. Ako bi Velika Britanija ponudila značajne finansijske kompenzacije, poput onih koje su bile planirane u okviru dogovora s Ruandom, neke vlade bi mogle razmisliti o prihvatanju migranata. Međutim, s obzirom na negativne reakcije javnosti i političke osjetljivosti, čini se malo vjerovatnim da bi balkanske zemlje lako prihvatile ovaj plan.
Plan Velike Britanije da svoje migrante pošalje na Balkan mogao bi se suočiti s velikim preprekama, kako na političkom, tako i na društvenom nivou. Iako bi neki lideri mogli vidjeti ekonomski ili diplomatski interes u ovakvom potezu, otpor javnosti i politički rizici vjerovatno će nadjačati potencijalne koristi. Balkan, već opterećen svojim migrantskim izazovima, teško da će biti spreman postati rješenje za britanske probleme s azilantima.
Mogući scenariji: Šta nas čeka?
- Odbacivanje britanskog plana
Najizgledniji scenarij jeste da većina balkanskih zemalja odbije britanski prijedlog, pozivajući se na ekonomske, sigurnosne i političke razloge. Vlade bi mogle koristiti ovaj slučaj kao priliku da pokažu svoju nezavisnost i odbace ideju da Balkan služi kao “europska čekaonica” za migrante.
- Djelimično prihvatanje uz stroge uslove
Ukoliko Velika Britanija ponudi značajne ekonomske kompenzacije, neke zemlje bi mogle prihvatiti plan, ali uz ograničeni broj migranata i strogo kontrolisane centre. Ovaj model bi se mogao ugledati na italijanski pristup u Albaniji.
- Produžena politička debata bez konkretne odluke
Moguće je i da se čitava priča pretvori u dugotrajnu političku debatu bez jasne odluke. Balkan je poznat po sporom donošenju odluka, a nepostojanje jedinstvenog stava među zemljama regije moglo bi dodatno odložiti bilo kakvu konkretnu akciju.
J. Jeremić