Budućnost mladih poljoprivrednika u BiH
U Konjević Polju nadomak Bratunca stanovnici svoju egzistenciju osiguravaju s poljoprivrednog zemljišta. Konjević Polje ima Opću poljoprivrednu zadrugu za otkup organskih proizvoda, a pored otkupa oni vrše i proizvodnju presadnica povrća, te uzgajaju voćne kulture.
– Mi se bavimo isključivo organski certifikovanom poljoprivrednom proizvodnjom. Samim time, naši proizvodi nemaju rezidua štetnih pesticida i toksičnih materija. Međutim, to se ne odnosi samo na zaštitu i ishranu bilja, već i na cjelokupni proces proizvodnje koji mora pratiti čitavu sljedivost kako bi finalni proizvod bio zdravstveno siguran i kvalitetan – izjavila je za Fenu magistrica Agronomije Emina Salihović iz Sapne, zaposlena upravo u poljoprivrednoj zadruzi u Konjević Polju.
Poljoprivrednici iz ovoga kraja za sada su zadovoljni plasmanom robe, koje je isključivo za tržište Bosne i Hercegovine.
– Naravno da uvijek može biti bolje, ali za sada smo uspjeli prodavati sve svoje proizvode. Smatramo da je to na neki način zahvaljujući povjerenju između proizvođača i potrošača zasnovanom na našem nesebičnom radu i zalaganju. Kada je u pitanju rasad povrća za veće količine radimo dostavu na kućnu adresu. U oba slučaja kupci uvijek mogu doći na naše imanje i direktno kupiti proizvode, prošetati parcelama i uvjeriti se u ovu cjelokupnu priču – izjavila je Salihović.
U razgovoru s poljoprivrednicima njihove primjedbe se uvijek odnose na komplikovanu administraciju, mali podsticaj na proizvodnju ili cijene koje nisu usklađene.
– Mnogo je poljoprivrednika u našoj državi koji su u starijoj životnoj dobi i čak ne znaju ni protumačiti naše Pravilnike o ostvarivanju prava na podsticaj, a kako će ih tek realizirati. Naša tehnologija i mehanizacija daleko zaostaje za razvijenijim zemljama. Mi još uvijek većinu poljoprivrednih radova izvodimo ručno ili smo uslovljeni čekati jednog čovjeka koji posjeduje mehanizaciju – kazala je Salihović.
U Općoj poljoprivrednoj zadruzi u Konjević Polju posao je pronašla dvadesetčetverogodišnja Emina Salihović, a desetine porodica koje se bave organskom proizvodnjom povrća i voća obezbjeđuju svoju egzistenciju. Svoju budućnost u Bosni i Hercegovini vidi Emina, ali i drugi mladi poljoprivrednici uz rijeku Drinu koji napornim radom dolaze do prihvatljivih uslova života.
– Za one omladince koji imaju želju i ljubav prema svom poslu naravno da ima. Mi u samom startu moramo biti svjesni da poljoprivreda zatjeva mnogo odricanja i ulaganja i da nije najbogatija grana privrede, ali jeste najviše održiva jer bez hrane i vode ne možemo živjeti. Poljoprivreda nije samo proizvodnja već rad na inovacijama, kvalitetu, plasmanu i dr., dakle moramo se truditi biti drugačiji na tržištu. Itekako mislim da su buduće generacije koje dolaze spremne raditi na promjenama u razvoju poljoprivrede u našoj državi, prihvatati nova naučna dostignuća, pratiti trendove razvijenijih zemalja. Ukoliko na sve ovo dodamo i jaku volju onda je uspjeh zagarantovan – izjavila je Salihović.