Analiza: Globalni lonac ključa
Od 7. oktobra svijet više definitivno nije isti. Bez ikakve sumnje nalazimo se na prekretnici koja nas, ukoliko razum ne prevlada, sve može odvesti u nepoznatom i zlokobnom ratnom pravcu.
Podsjetimo, Hamas, palestinski, u doslovnom prevodu „Islamski pokret otpora“, u iznenadnoj i munjevitoj akciji napao je teritoriju Izraela. Militanti Hamasa „na spavanju“ su uhvatili Izraelce i u brutalnom pohodu kroz kibuce i gradove u području razgraničenja ubili oko 1.200 Izraelaca. Na njihovom putu nije bilo milosti, a svijet su sablaznili snimci ubijenih civila. Hamas je 299 osoba uzeo za taoce, a u kombinovanom napadu izvršen je i raketni udar na teritoriju Izraela. Bio je ovo užasan događaj koji će odmotati klupko nasilja koje prijeti da postane globalno.
Udar Hamasa
Navodno je Hamas ovaj napad planirao preko godinu dana, pripremajući rojeve raketa ručne izrade, ali i nekih kupljenih na crnom tržištvu, a sve kako bi Izraelu zadao udarac od kojeg će se teško oporaviti. Silina napada bila je tolika da je nad Izraelom aktiviran i njihov mnogo hvaljeni sistem proturaketne odbrane „Gvozdena kupola“ koji od tog dana ne prestaje da radi.
Napad Hamasa je došao u vrijeme kada su Izrael i Saudijska Arabija trebali postići ključni dogovor o normalizaciji odnosa. Stoga se mnogi s pravom pitaju koja je bila svrha ovog napada ako se zna da je Izrael promptno nakon njega pokrenuo neviđenu silu koja za krajnji cilj ima nestanak Palestinaca sa područja gdje sada žive. Mnogi su stručnjaci ustvrdili da je naprosto bilo nemoguće u tolikom obimu iznenaditi izraelsku vojnu silu na najnadgledanijoj i najkontrolisanijoj granici svijeta, a da oni to ranije nisu znali. Čak su se pojavile i informacije da su egipatske obavještajne službe upozorile Izrael da se nešto veliko sprema, no oni su to navodno procijenili nebitnim?!
Osveta najavljuje pogrom Palestinaca
Isuviše je tu nelogičnosti, a epilog svega je brutalna izraelska armada koja je krenula da sravni sa zemljom pojas Gaze. Neselktivni udari iz svih oruđa sručili su se na civile Gaze, pa su tako Izraelci do izlaska ovog broja naše novine ubili preko 13.000 Palestinaca od toga preko 5.500 djece. U svom osvetničkom pohodu Izrael je brzo proglasio ratno stanje i mobilizirao stotine hiljada vojnika. Pojas Gaze je opkoljen, a ratna vlada Izraela već je otpočela i kopnenu operaciju protiv Hamasa. Zastrašujuće je da ih ne interesuju palestinske civilne žrtve koje stradaju pod totalnim napadima Izraelaca. Cilj im je potpuni poraz Hamasa, ali im neće smetati ako kolateral bude i etničko čišćenje Palestinaca. Naravno, sve pod izgovorom rata protiv terorista. S druge strane Hamas odgovara raketnim udarima na izraelske gradove među kojima je i prijestolnica Tel Aviv.
I tako, malo po malo, buktinja rata zahvatila je mnoga mjesta u ovom regionu. Izraelu u ratnom stanju odmah su u pomoć pritekle Sjedinjene Američke Države. Američki nosači aviona na obalama istočnog Mediterana jasan su znak da će oni kao najveći saveznik Izraela da im „čuvaju leđa“. Pitate se od koga? Pa od svake države u okruženju koja pokuša da vojno pomogne Hamasu i Palestincima. Takvih je zaista mnogo, ali postavlja se pitanje na koji će način pomoći Palestini.
Ko će se suprotstaviti Izraelu
I dok traje besomučno uništavanje Pojasa Gaze, a Izrael kreće u kopnenu operaciju, mnogi isčekuju odgovor okolnih država. Egipat je moćan i dobro naoružan, no pitanje je hoće li se upuštati u bilo kakvu akciju s obzirom da graniči sa Izraelom i jedna je od država koja gaji dobre odnose sa njima. Egipat je prvi na udaru da primi preko milion palestinskih izbjeglica, a vlada u Kairu za sada ne pokazuje pretjeranu želju da na taj način učestvuje u rasplamsalom sukobu. Mnogi analitičari smatraju da će najviše što može pružiti Egipat biti „zatvaranje očiju“ na naoružavanje Hamasa putem podzemnih tunela preko njihove granice.
Uči su uprte i u Jordan gdje su dvije trećine stanovnika Palestinci. Vlasti ove zemlje deklarativno osuđuju postupke Izraela, no teško da će se odlučiti na radikalne poteze. Najrealnije je što se može očekivati da braći preko granice pomogne preko 100 hiljada pripadnika Hamasa koji se trenutno nalaze u Jordanu.
Sirija je takođe na strani Palestinaca, ali teško je vjerovati da će se odlučiti otvoreno sukobiti sa Izraelom. Jednostavno, Sirija je zemlja u ratu razapeta između provladinih snaga i ruskih trupa sa jedne, te militarističkih formacija koje su protiv Asada i američkih trupa koje u Siriji još uvijek drže okupiranim mnoga naftna polja.
Iran i Turska
Čini se da je fokus onih koji zagovaraju rat Iran. Najjača vojna sila na ovom području postigla je istorijski sporazum sa Saudijskom Arabijom, a u isto vrijeme bliski su saveznici sa Rusijom i Kinom. Iran u ovom trenutku vojno može da se nosi sa Izraelom, ali mudrom politikom za sada odolijeva provokacijama sa Zapada koji želi da ga uvuče u sukob. Veća je vjerovatnoća da će Iranci naoružavati Hamas sve modernijim oružjima koje odavno posjeduju. Takođe i Hezbolah koji je već sada ozbiljna vojna sila sa nekoliko stotina hiljada boraca, protiv koje bi Izrael mogao imati mnogo problema na svojim sjevernim granicama.
Iran je u ovom trenutku dovoljno snažan da preko ove dvije militarističke formacije vodi proksi rat protiv Izraela. Nešto slično što NATO radi na prostoru Ukrajine protiv Ruske Federacije.
Osim Irana i Turska je jedna od sila u okruženju koja sve više osuđuje poteze Izraela. Iako članica NATO – a odmah je stala na stranu Palestine, pa će biti od ogromnog značaja kakve korake će poduzimati u Ankari.
Ključa na sve strane
Sve u svemu, rat na Bliskom Istoku užario je prilike na cijelom svijetu. Čini se da su se u ovom sukobu već odredile strane. Uz Izrael su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i mnoge druge zemlje zapadne Evrope. S druge strane arapske zemlje, ali i mnoge druge države otvoreno su stale na stranu Palestinaca. Kolumbija je npr. prekinula diplomatske odnose sa Izraelom, a Rusija i Kina se zalažu da se pitanje Palestine riješi isključivo njenim priznanjem u granicama iz 1967. godine. Time su jasno dale do znanja šta u suštini misle o trenutnom „čišćenju“ Gaze od strane izraelske armije.
U međuvremenu Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na hitnoj sjednici održanoj u petak, 27. oktobra, usvojila rezoluciju koja poziva na hitno, trajno i trenutno primirje u izraelsko-palestinskom sukobu. Sada je objavljena i detaljna lista zemalja koje su glasale za ovu rezoluciju, te protiv iste. Ukupno je 120 država glasalo je za usvajanje ove rezolucije. Među njima je bila i Bosna i Hercegovina. Protiv je glasalo 14 zemalja, među kojima je bila i Hrvatska. Osim nje, protiv su glasale Mađarska, Austrija, Češka, Izrael, SAD, kao i pojedine mikrodržave (kao što je Fiji ili Mikronezija). Suzdržano je bilo 45 članica UN-a. Iz ovoga je jasno ko želi nastavak sukoba na Bliskom Istoku, no pitamo se po koju cijenu. Jednostavno, na cijelom svijetu vri. Rat u Ukrajini traje istim intenzitetom, a kolektivni Zapad kao da polako pušta niz vodu režim Zelenskog u Kijevu. U Iraju i Siriji militanti raketiraju američke baze, a u Africi se bude protukolonijalistički pokreti kao oni u Nigeru i Burkini Faso. Zapad i na ovom kontinentu gubi primat, a sve više afričkih zemalja staju uz Rusiju , Kinu i cjelokupni BRIKS koncept. Sjeverna i Južna Koreja ponovo jedni drugima šalju prijeteće poruke, Kina ne odustaje od mirne integracije Taivana u svoje okrilje.
Situacija na zemaljskoj kulgi više nije ista. Stvoren je multipolarni svijet, a dosadašnji hegemon teško će priznati da više nije najjači i najdominantniji. I dok ljudi širom svijeta izlaze na ulice i protestuju za Palestinu, te traže da se sukobi obustave, ratni huškači tjeraju po svome. Njima mir nije opcija.
J. Jeremić