Akademik Doc. Dr. Bajruzin Hajro Planjac: Sve sam prepisao iz života

Veliki Duško Trifunović, ni pretpostaviti nije mogao prije 35 godina ko će u svijetu književnosti postati Bajruzin Hajro Planjac.

Tada je Trifunović pisao recenziju za jednu od prvih Planjčevih knjiga poezije rekavši: „Nema sumnje da će naši najmlađi sa zadovoljstvom čitati Planjčeve knjige i uživati, da će Bajruzin Hajro Planjac jednoga dana dotaći Sunce, da neće samo naši najmlađi sa zadovoljstvom čitati nego i djeca iz dvadesetak država”.

Ovaj pisac, koji je već deceniju – dvije jedan od najtraženijih, najprodavanijih i najčitanijih savremenih bosansko-hercegovačkih pisaca za djecu, u selekciji prof. Dr. Muhidina Džanke (2005) proglašen je autorom najbolje knjige za djecu u Bosni i Hercegovini (Habetova koliba). Naredne godine Habetova koliba osvojila je Plaketu malog princa za najbolju knjigu za djecu u regiji (Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina).

Pet godina kasnije, roman Tajne djedovog mlina u selekciji prof. dr. Raside Kadrić, proglašen je najboljom knjigom za djecu u Bosni i Hercegovini. Opet je naredne godine Planjčev roman osvojio Plaketu Malog princa kao najbolja knjiga za djecu u regiji (Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina).

U međuvremenu Planjac je proglašen najčitanijim bosansko-hercegovačkim piscem u Biblioteci u Bosanskoj krupi 2011. godine, u Biblioteci u Ilijašu 2022, Kaknju…

Ove je godine Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine nominovala ga za nagradu Astrid Lindgren – najveću nagradu na svijetu koja se dodjeljuje početkom maja u Švedskoj, vrijednosti preko milion maraka. U jednom intervju na pitanje, kuda će sa novcem, ako osvoji nagradu, akademik Planjac je rekao:

„Kupiti ću pet stotina tona papira, kartona i boja i u PLANJAXU ću odštampati milion slikovnica, bojanki i knjiga i podijelit ću obdaništima, školama i bibliotekama“.

-Kako je postao pjesnik upitali smo Planjca?

„U petkom razredu, u prvu klupu ispred mene došla je prekrasna djevojčica. Zvala se Medina. Ja sam joj od prvog dana slao ceduljice sa stihovima punim ljubavne čežnje, a ona meni zamislite, nikada ni jednu. To sam ja radio cijelo prvo polugodište.. Upornost se isplatila. U drugom polugodištu, kada sam u dnevnik naredao samo petice, poče i ona meni stidljivim rukopisom da piše ceduljice. Što sam ja više petica dobivao, ona je sve više ceduljica slala. U međuvremenu je porasla i postala još krasnija. Onda sam je ja odveo k sebi, da zajedno živimo i opet smo nastavili jedno drugom pisati ceduljice, samo što smo ih tada ostavljali u spavaćoj sobi, frižideru, novčaniku, autu, kuhinji…“, objašnjava i nastavlja:

„U međuvremenu su nam djeca porasla i počela tražiti naše ceduljice i zadirkivati nas. Onda su se pojavili mobiteli i mi smo ih među prvim kupili. Sada jedno drugom šaljemo ljubavne SMS poruke i niko nam ih ne može otvoriti. Od tih ceduljica ja sam kasnije objavio nekoliko knjiga“.

– Otkud u tolikoj mjeri prevođenje vaših djela, Planjac je odgovorio:

„Poznata je krilatica da moraš osvojiti svijet da bi te Sarajevo priznalo. Ja sam krenuo tim putem.  Traje to nekoliko godina, ali evo sa današnjim danom u Srbiji su mi objavljenje tri knjige, u Makedoniji dvije, u Njemačkoj, Švedskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Albaniji po jedna, u Kosovu Četiri, u Kanadi ide peta, u Indiji su dva izdavača objavila po četiri romana, zatim ovih dana očekujem autorske primjere iz Engleske, Italije, Rusije i Bjelorusije. Pregovori su u toku sa izdavačima iz još  desetak zemalja i dogovorili smo susrete na sajmu u Frankfurtu gdje će se na štandu mog izdavača Kyoto Pablishinga iz Kanade desiti promocija mog stvaralaštva sa akcentom na Habetovu kolibu. Koja je doživjela petnaesto izdanje u BiH i pet izdanja u Americi, Indiji i Rusiji. U Frankfurtu na sajmu bit će sa mnom i moji agenti koji će prava ponuditi izdavačima iz cijelog svijeta“.

– Kako doći do izdavača u inostranstvu?

Planjac: „ Narodna poslovica kaže  „Ako neće brdo Muhamedu, hoće Muhamed brdu“. Ovo je je tržišna utakmica i nije bitno koja si stranka i odakle si. Bitno je samo jesi li dobro napisao knjigu ili nisi.  Ja sam pronašao izdavača u Kanadi i poslao mu svoj roman za djecu i omladinu. U roku od petnaest dana stigao je ugovor o otkupu prava za njih ali i za druge njihove partnere u Americi, Indiji,.. Kako printanih, tako i elektronskih izdanja. U propratnom pismu pitaju imam li još ovakvih knjiga. Ja sam posla Tajne djedovog mlina. Opet stiže ugovor i upit imam li još. Poslao sam i Bracinu družinu, Opet mi je stigao ugovor i isto pitanje.Evo peti roman šaljem, a Amazon i Google su puni objava i ponuda mojih knjiga“.

– Imaš li koristi od objavljenih knjiga?

Planjac: „ Svakako. To su uređene države. Ja dobijam oko 1,5 dolara po prodajnom primjerku u Kanadi, Americi i Indiji. Elektronska izdanja su simbolična, ali printana su ok“.

– Mali broj naših autora su uspjeli na ino tržištima?

Planjac: „Istina, ali nisu se ni trudili. Oni čekaju da ih neko pozove iz inostranstva, dođe im kući i donese ugovore, novac i slavu. Ne ide to tako. Ako imaš petlju izađi na svjetsku pijacu. Ako vrijediš uspjet ćeš, ako ne, zaboravi. Ja trenutno imam pet agenata, visokoobrazovanih ljudi koji rade na ugovaranju autorskih prava, traže nova tržišta. Ja ponudim sve. Uz tekst preveden, lektorisan, korekturisan, ilustrovan sa urađenom naslovnom. Čak za Crnu Goru i Makedoniju dogovorio sam i štampu i isporuku izdavačkoj kući“.

– Dakle, imate iskustva?

Planjac: „Svakako. Trideset pet godina sam pisac, ali i izdavač i urednik. Planiram da tokom zime, Institut za dječiju književnost organizuje seminar „KAKO PRONAĆI INO IZDAVAČA?“. To bi bila prilika našim piscima, ali i prevodiocima i ilustratorima, dizajnerima da izađu na svjetsku pijacu“, rekao nam je akademik Bajruzin Hajro Planjac, za koga je akademik dr.sci. Milutin Đurićković iz Beograda, zapisao da je „Retko koji bosansko-hercegovački pisac za decu i omladinu u poslednjih nekoliko godina pa i decenija, zavredio tako veliku i razrađenu recepciju stvaralaštva, kao što je to slučaj sa Planjcom“.

Planjac je rođen 19.03.1961.godine u Bobarama kod Tešnja. Po vokaciji je pisac za djecu i omladinu. Po ubjeđenju – samostalni poduzetnik (osnivač Grupacije PLANJAX koja ovih dana proslavlja 35. rođendan), a po obrazovanju je docent, doktor ekonomskih nauka. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Dopisni je član Međunarodne Istraživačke akademije nauka i umjetnosti MIANU sa sjedištem u Beogradu. Objavio je pedesetak knjiga i slikovnica za djecu sa po nekoliko izdanja. Zastupljen je u nastavnim planovima i programima u Svejernoj Makedoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Njegove knjie postižu zavidne tiraže u dvadesetak država Europe, Amerike i Indije. Redakcija Dokumentarnog programa Federalne Tv (redatelj N.Begović) snimila je film HAJRO. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za književnost u zemlji i okruženju.

M. Starčević