Broj nezaposlenih pada, ali mladi i dalje najugroženiji

Prema podacima za kraj 2024. godine, Bosna i Hercegovina je svjedočila pozitivnim promjenama na tržištu rada. Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH bilo je 320.696 osoba, što predstavlja smanjenje za 1.216 osoba u odnosu na prethodni mjesec. Ovaj pad od 0,38% pokazuje stabilizaciju tržišta rada, dok je broj nezaposlenih u odnosu na isti period prošle godine manji za 22.804 osobe ili 6,64%. Ovi podaci ukazuju na povoljne pomake u smanjenju nezaposlenosti u BiH, ali i na dinamiku koja se nejednako odražava u različitim regijama.

Razlike

Smanjenje broja nezaposlenih nije isto u svim dijelovima zemlje. U Federaciji BiH broj nezaposlenih smanjen je za 238 osoba, odnosno 0,09%. S druge strane, u Republici Srpskoj broj nezaposlenih smanjen je za 885 osoba, što je pad od 1,27%, dok je u Brčko distriktu BiH zabilježen pad za 93 osobe, ili 0,79%. Ovi podaci sugeriraju da je tržište rada u RS-u zabilježilo najveći pad nezaposlenosti, dok su Federacija i Brčko distrikt imali manji uticaj na ukupni broj nezaposlenih.

Podaci o obrazovnoj strukturi nezaposlenih pokazuju da je najveći broj nezaposlenih osoba sa nižom stručnom spremom. Naime, 29,33% nezaposlenih čine osobe sa nižom kvalifikacijom (NKV), dok su osobe sa srednjom stručnom spremom (SSS) zastupljene sa 28,45%. Kvalifikovani radnici čine 31,21% nezaposlenih, dok su visoko kvalifikovani radnici (VKV) najmanje zastupljeni sa svega 0,22%. Struktura prema spolovima također pokazuje značajnu dominaciju žena među nezaposlenima. Od ukupnog broja nezaposlenih, žene čine 59,28%, a u većini obrazovnih kategorija žene predstavljaju većinu nezaposlenih.

U decembru 2024. godine, na evidenciju su prijavljene 10.339 nove nezaposlene osobe, od kojih su 5.171 žene. U istom mjesecu, sa evidencije je brisano 11.641 osoba, a 6.864 osobe su uspjele pronaći zaposlenje, što čini 59% od ukupnog broja brisanih sa evidencije.

Prijave za zapošljavanje

Poslodavci su u decembru 2024. godine prijavili 2.187 potreba za novim radnicima, od kojih je 468 bilo za žene. S druge strane, broj osoba kojima je prestao radni odnos u istom periodu iznosio je 7.958, a među njima je bilo 3.959 žena, što predstavlja 49,75% od ukupnog broja otpuštenih radnika. Ovi podaci ukazuju na značajnu dinamiku zapošljavanja i gubitka radnih mjesta, uz dominantnu zastupljenost žena među otpuštenim osobama.

Razlozi

Smanjenje nezaposlenosti u BiH u 2024. godini može se objasniti nekoliko faktora. Prvi važan element je ekonomski oporavak koji je uslijedio nakon pandemije COVID-19, a koji je doveo do povećanja broja radnih mjesta, posebno u određenim sektorima kao što su trgovina, građevinarstvo i IT sektor. Poslodavci su u posljednjim mjesecima 2024. godine pokazali povećanu potrebu za radnicima, što je rezultiralo pozitivnim statistikama.

Međutim, smanjenje nezaposlenosti također može biti djelomično uzrokovano iseljavanjem radne snage. Iz BiH je i dalje prisutan trend migracije, gdje mladi ljudi i visoko kvalifikovani radnici odlaze u zapadne zemlje u potrazi za boljim uslovima života i rada. Iako je broj zaposlenih u BiH porastao, određeni segmenti tržišta rada suočavaju se s manjkom radne snage zbog iseljavanja. Ovaj fenomen, poznat kao “odliv mozgova”, posebno je izražen u manjim sredinama i područjima s nižim standardom života.

Jedan od najvećih izazova na tržištu rada u BiH ostaje nezaposlenost među mladima. U III kvartalu 2024. godine, nezaposlenost mladih (18-24 godine) iznosila je 31,4%, što je blagi porast u odnosu na prethodni kvartal. Ovi podaci naglašavaju potrebu za jačim politikama zapošljavanja mladih i obrazovnim inicijativama koje će omogućiti lakši prijelaz mladih sa tržišta obrazovanja na tržište rada.

Očekivanja u novoj godini

Jedan od ključnih faktora koji će uticati na zaposlenost u Bosni i Hercegovini u 2025. godini jeste zakon o minimalnoj plati od 1000 KM. Ova mjera, iako ima za cilj poboljšanje životnog standarda radnika, izazvala je podijeljene reakcije među ekonomistima i poslodavcima.

Povećanje minimalne plate može rezultirati poboljšanjem kupovne moći stanovništva, što bi moglo stimulisati domaću potrošnju i ekonomsku aktivnost. Također, veće plate mogu smanjiti odlazak radnika u inostranstvo, jer bi bolje plaćeni poslovi mogli biti konkurentni u odnosu na ponude iz drugih zemalja. Osim toga, povećana minimalna plata može poboljšati životni standard radnika u sektorima s nižim primanjima, kao što su trgovina, ugostiteljstvo i proizvodnja.

S druge strane, kritičari upozoravaju da povećanje minimalne plate može negativno uticati na poslodavce, naročito na male i srednje preduzetnike koji neće moći podnijeti dodatne troškove. Moguće posljedice uključuju smanjenje broja zaposlenih, smanjenje investicija i potencijalno povećanje rada na crno. Također, može doći do rasta cijena proizvoda i usluga, jer će poslodavci pokušati prenijeti dodatne troškove na potrošače.

Angažovanje radnika iz inostranstva

S obzirom na nedostatak radne snage u određenim sektorima, poslodavci sve češće razmatraju angažovanje radnika iz inostranstva. Ovo bi moglo smanjiti pritisak na poslodavce koji se suočavaju s deficitom radnika, ali istovremeno izazvati zabrinutost među domaćom radnom snagom.

Jedna od glavnih prednosti angažovanja stranih radnika jeste popunjavanje deficitarnih zanimanja, naročito u građevinarstvu, ugostiteljstvu i zdravstvenom sektoru. Međutim, postoji i zabrinutost da bi angažovanje stranih radnika moglo smanjiti prilike za zapošljavanje domaće radne snage, naročito u sektorima gdje su plate niske. Osim toga, ako poslodavci budu davali prednost jeftinijoj stranoj radnoj snazi, moglo bi doći do stagnacije plata za domaće radnike.

J. J.