Presuda koja mijenja sve?!

Sud Bosne i Hercegovine donio je prvostepenu presudu u krivičnom predmetu protiv Milorada Dodika i drugih, kojom je Miloš Lukić oslobođen optužbi za neizvršavanje odluka Visokog predstavnika, dok je Milorad Dodik proglašen krivim za isto djelo. Za počinjeno krivično djelo, Sud je Dodiku izrekao kaznu zatvora od jedne godine, kao i mjeru zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske na šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Presuda

Međutim, presuda se odnosi samo na njegovu funkciju predsjednika Republike Srpske, dok nije navedeno da mu je zabranjeno obavljanje drugih dužnosti. Dakle, teoretski, Dodik bi mogao obavljati druge funkcije, osim predsjedničke, ako to zakon ne sprečava.

Pošto presuda još nije pravosnažna, Milorad Dodik će i dalje obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske dok traje žalbeni postupak i dok presuda ne postane pravosnažna. To znači da, iako je prvostepeno osuđen, mjera zabrane obavljanja funkcije predsjednika stupa na snagu tek nakon što presuda postane pravosnažna, što će se desiti nakon završetka žalbenog postupka. U međuvremenu, Dodik zadržava tu funkciju.

Sud nije donio posebnu odluku u vezi sa prijedlogom Tužilaštva BiH o pravnim posljedicama osude, jer one nastupaju automatski nakon što presuda postane pravosnažna.

Prema potvrđenoj optužnici, Milorad Dodik i Miloš Lukić, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu proveli odluke Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Optuženi su bili svjesni odluka Visokog predstavnika koje su sprječavale primjenu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, ali su nastavili zakonodavne aktivnosti ne provodeći ove odluke.

Ova presuda nije pravomoćna i može biti promijenjena nakon što obje strane, odbrana i tužilaštvo, ulože žalbe. Drugostepeno vijeće Suda BiH trebalo bi donijeti konačnu odluku do kraja godine. Što se tiče zatvorske kazne, s obzirom na to da je osuđen na godinu dana, prema zakonu će moći otkupiti kaznu za približno 36.000 KM!

Prijetnje

Dodik, zajedno sa svojim najbližim saradnicima, najavio je radikalne mjere u slučaju osuđujuće presude, uključujući prijetnje raspadom države i ukidanjem svojih političkih prava. Ove prijetnje nije iznio samo Dodik, već i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji se solidarisao s Dodikom. S obzirom na Dodikov značaj u političkom životu Republike Srpske i njegovu sposobnost da utiče na domaću politiku, suđenje je privuklo ogromnu pažnju i izazvalo brojne polemike. Okupljanje Dodikovih pristalica ispred zgrade Suda BiH dodatno je podgrijalo atmosferu, čineći ovaj slučaj jednim od najpraćenijih u poslijeratnom periodu.

Za šta je optužen Dodik

Dodik je optužen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, konkretno u vezi s dva zakona koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u junu 2023. godine, a koje je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio. Iako je zakon bio poništen, Dodik je, unatoč tome, potpisao ukaz o njegovom proglašenju, čime je izazvao pravnu neizvjesnost. U istom periodu, dvije osobe zadužene za objavljivanje zakona u “Službenom glasniku” Republike Srpske dale su ostavku, a Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti, ipak objavio zakone u službenom glasniku.

Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Tužioci tvrde da su obojica znali da Schmidtove odluke imaju zakonsku snagu i morali su ih poštovati. Dodik je, međutim, tvrdio da je Schmidtov mandat ilegalan i osporavao njegove ovlasti.

Suđenje i njegov značaj

Ovo suđenje nije samo važan pravni proces, već i politički test za Bosnu i Hercegovinu. Iako suđenje izaziva veliku pažnju javnosti, ono je i test za domaće pravosuđe, jer se pokazuje snaga zakona i pravičnosti u zemlji gdje politički faktori često igraju ključnu ulogu. Presuda je testirala i vladavinu prava, jer Dodik već dugo osporava autoritet državnih institucija i prijeti daljnjim eskalacijama ako sud donese osuđujuću presudu.

Za neke je ova kazna mala, za druge opet ogromna i krucijalna. Dok sa jedne strane imamo radost zbog toga što je Dodik proglašen krivim, u entitetu RS smatraju da je ovo direktan atak na pravni poredak BiH, jer smatraju da odluke visokog predstavnika zadiru duboko u suverenitet države i da on ne može tek tako nametati krivične zakone po svom nahođenju.

Šta i kako dalje

Ova presuda mogla bi dodatno produbiti etničke podjele i destabilizirati ionako krhku političku ravnotežu u zemlji.

Reakcije iz RS već su uslijedile. Narodna skupština Republike Srpske planira odbaciti pravosudne postupke protiv Dodika i usvojiti zakone kojima bi se ograničila ovlaštenja centralnih pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta. Ovakvi potezi mogli bi dovesti do daljnje erozije zajedničkih državnih institucija i potencijalno ugroziti teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Analitičari predviđaju dva moguća scenarija. Prvi podrazumijeva konsolidaciju podrške Dodiku unutar Republike Srpske, što bi moglo rezultirati jačanjem separatističkih tendencija i potencijalnim teritorijalnim proširenjima. Drugi scenarij ukazuje na mogućnost unutrašnjih podjela i slabljenja Republike Srpske uslijed političke nestabilnosti i pritisaka, što bi moglo dovesti do prenosa nadležnosti na centralne organe vlasti.

Odluka Visokog predstavnika

Što se tiče legalnosti i legitimiteta nametanja krivičnog zakona od strane visokog predstavnika, Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine uspostavio je instituciju Visokog predstavnika s ovlaštenjima da donosi obavezujuće odluke i smjenjuje zvaničnike koji krše odredbe sporazuma ili ugrožavaju stabilnost zemlje. Stoga, nametanje zakona od strane visokog predstavnika ima pravni osnov u međunarodnom pravu i smatra se legalnim. Međutim, legitimitet takvih odluka često je predmet političkih debata unutar Bosne i Hercegovine, posebno među liderima iz RS, koji osporavaju autoritet visokog predstavnika i njegove odluke smatraju miješanjem u unutrašnje poslove.

U narednom periodu, Bosna i Hercegovina će se suočiti s izazovima očuvanja političke stabilnosti i teritorijalnog integriteta, dok će međunarodna zajednica pažljivo pratiti razvoj situacije i potencijalno preduzimati dodatne mjere kako bi se spriječila eskalacija sukoba.

J. Jeremić