Mediji i struka protiv zakonskih izmjena
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, zastupnici su trebali raspravljati o prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Predložene promjene već su izazvale brojne reakcije, posebno iz redova medija i stručne javnosti.
Upravni odbor Udruženja BH novinari oglasio se 27. januara 2025. godine, izražavajući duboku zabrinutost zbog predloženih izmjena. Prema njihovim riječima, uvođenje krivičnih sankcija za objavljivanje sadržaja bez pristanka može ozbiljno ugroziti temeljne vrijednosti novinarstva.
Nesporazum
Smatraju da bi takve mjere omogućile cenzuru i neproporcionalnu zaštitu privatnosti, uključujući javne ličnosti koje su svjesno odlučile obavljati funkcije izložene javnosti.
Zastupnica SDP-a, Lana Prlić, objasnila je da su izmjene Krivičnog zakona inicijalno predložene kako bi se adresirali problemi poput osvetničke pornografije i nasilja u online sferi.
“U razgovoru sa zastupnicima i Vladom FBiH, shvatili smo da je došlo do nesporazuma, možda zbog nezgrapnog načina na koji su izmjene ugrađene u zakon. Radimo na amandmanima kako bismo otklonili sve moguće zloupotrebe, posebno prema medijima”, rekla je Prlić za medije.
Zaključno, uputila je izvinjenje zbog izazvanih nesporazuma i istakla da cilj zakona nije cenzura, već zaštita od zloupotreba.
Zabrinutost
Udruženje Umbrella izrazilo je ozbiljnu zabrinutost zbog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, posebno člana 193.A. Prema ovom članu, predviđene su novčane kazne ili kazne zatvora do tri godine za osobe koje „neposredno ili putem informaciono-komunikacijskih tehnologija objave ili prikažu spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži.“
Moguće posljedice predloženog zakona
Iako je cilj ove odredbe zaštita privatnosti, Udruženje Umbrella ističe da predloženi zakon izaziva ozbiljnu zabrinutost među novinarima, medijskim organizacijama i aktivistima civilnog društva. Problematične su moguće posljedice na slobodu izražavanja, slobodu medija i pravo javnosti da bude informisana.
Široko definisana i nejasna formulacija člana 193.A otvara prostor za različita tumačenja i zloupotrebe. To bi moglo rezultirati ciljanom represijom prema istraživačkim novinarima i zviždačima koji iznose informacije od javnog značaja, uključujući slučajeve korupcije, zloupotrebe moći i drugih nepravilnosti.
Zahtjev za pristankom na objavu sadržaja lične prirode može postati alat za cenzuru, utišavajući kritičko izvještavanje o temama od javnog interesa.
Udruženje upozorava da ovakva zakonska odredba nije u skladu s međunarodnim standardima slobode izražavanja i prava na pristup informacijama. Organizacije poput Ujedinjenih nacija, Evropskog suda za ljudska prava i drugih relevantnih institucija preporučuju da zakoni budu jasno definisani kako bi spriječili nepotrebna ograničenja novinarskog rada i slobode govora. Takođe, ističu važnost balansiranja između zaštite privatnosti i osiguravanja slobode medija.
Poziv na preciznije i pravičnije zakonske izmjene
Zakonodavci su pozvani da revidiraju član 193.A i osiguraju da zakon bude precizniji, pravičan i usklađen s demokratskim vrijednostima.
Konkretnije se zahtijeva: Jasno definiranje izuzetaka za novinarski rad u javnom interesu, Ograničavanje primjene zakona kako bi se spriječile zloupotrebe za ušutkivanje kritičkih glasova, Uvođenje zaštitnih mehanizama za novinare, istraživače i zviždače.
Apeluje se na nadležne institucije da uvaže mišljenja medijskih profesionalaca, nevladinih organizacija i stručnjaka za ljudska prava. Cilj je osigurati da zakonodavne izmjene ne naruše demokratske vrijednosti na kojima počiva Bosna i Hercegovina.
J. J.