Bitka protiv negatora ZAVNOBIH – a još uvijek traje

Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se svake godine 25. novembra, u znak sjećanja na historijski događaj iz 1943. godine. Tog datuma, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, usvojena je Rezolucija kojom je potvrđena odlučnost naroda Bosne i Hercegovine da njihova zemlja postane ravnopravna zajednica svih naroda te ravnopravna republika unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su postojale i prije formiranja Jugoslavije.

Historijska pozadina

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 25. novembra 1943. godine, počevši u večernjim satima, a završilo je rano sljedećeg jutra. Prisustvovalo je 247 delegata, od kojih je 173 imalo pravo glasa. Na zasjedanju je ZAVNOBiH formalno uspostavljen kao političko predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine, s funkcijom najvišeg organa vlasti.

Rezolucijom ZAVNOBiH-a jasno je istaknuto da Bosna i Hercegovina pripada svim njenim narodima – Srbima, Hrvatima i Muslimanima (današnjim Bošnjacima) – te da će ona biti zajednica zasnovana na jednakosti svih građana. Također, odlučeno je da jedino ZAVNOBiH i AVNOJ mogu predstavljati interese Bosne i Hercegovine i njenih naroda.

Zakonom iz 1995. godine, objavljenim u “Službenom listu R BiH”, 25. novembar je proglašen Danom državnosti Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon ostao je na snazi i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, prema kojem Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje u skladu s međunarodnim pravom.

Iako se praznik ne obilježava u cijeloj državi zbog političkih neslaganja, 25. novembar simbolizira važan trenutak u historiji Bosne i Hercegovine, kojim se potvrđuje njen kontinuitet, multietnički karakter i težnja ka jednakosti svih njenih građana.

Negatori ZAVNOBiH-a i AVNOJ-evskih granica Bosne i Hercegovine dolaze iz političkih i ideoloških krugova koji osporavaju kontinuitet i suverenitet države Bosne i Hercegovine, posebno njen multietnički karakter i teritorijalni integritet. Ove negacije su najčešće prisutne među političkim predstavnicima iz entiteta Republika Srpska i dijelovima političkog spektra u Hrvatskoj koji zagovaraju jaču etničku podjelu države.

Negacija

Važno je znati da negatori ZAVNOBiH – a imaju više razloga zbog kojih to čine.

Etnički koncepti državnosti: ZAVNOBiH je uspostavio temelj za Bosnu i Hercegovinu kao zajednicu ravnopravnih naroda – Srba, Hrvata i Bošnjaka – te svih građana. Negatori, posebno iz političkih stranaka koje zagovaraju etničke podjele, osporavaju ovu ideju jer se protivi viziji etnički homogenih teritorija.

Politički ciljevi: Osporavanje ZAVNOBiH-a koristi se kao argument za podršku separatističkim politikama, poput ideje o secesiji Republike Srpske ili stvaranju trećeg entiteta za Hrvate u BiH. Time se nastoji oslabiti politički okvir koji definira Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu.

Povezanost s komunizmom: ZAVNOBiH i AVNOJ su politički okvir uspostavljeni tokom socijalističke Jugoslavije. Kritičari često koriste antikomunističku retoriku da bi delegitimirali njihove odluke, iako je većina tih odluka bila potvrđena i nakon raspada Jugoslavije.

U svojim istupima negatori ZAVNOBiH – a kao argumente svojim stavovima ističu više stavki. Sve su to nastojanja da se ospori nešto što postoji vijekovima.

Teritorijalni revizionizam: AVNOJ-evske granice, koje su definirane u toku Drugog svjetskog rata, potvrđene su kao republičke granice u Jugoslaviji i postale su međunarodno priznate granice nakon 1992. godine. Negatori, međutim, smatraju da ove granice ne odgovaraju “historijskim” ili “etničkim” pravima određenih naroda.

Pristup resursima i teritorijalne ambicije: Političke elite u susjednim državama i unutar same BiH ponekad negiraju AVNOJ-evske granice radi ostvarivanja prava na teritorij bogat resursima ili važan za nacionalne interese.

Uloga u sukobima 1990-ih: Tokom rata u BiH, granice su često osporavane, što je bilo dio šire politike podjele države kroz nasilne metode. Ovo osporavanje i dalje ima odjeka u političkim diskursima koji zagovaraju etničke podjele.

Posljedice negiranja dalekosežne su i opasne. Zbog toga se svim silama treba boriti protiv ovakvih antidržavnih stavova koji unose nemir među građane BiH.

Prije svih to je politička destabilizacija. Negiranje ZAVNOBiH-a i AVNOJ-evskih granica podriva osnovne principe na kojima se zasniva Bosna i Hercegovina, što stvara političku nestabilnost.

Takođe se slabi država. Stalna osporavanja otežavaju funkcionisanje institucija, podrivaju zajednički identitet i onemogućavaju progresivne reforme.

Sve gore navedeno dovodi do etničke polarizacije. Ovakvi stavovi produbljuju etničke podjele unutar zemlje, dodatno otežavajući međusobnu saradnju i pomirenje.

S obzirom na ove izazove, osporavanje ZAVNOBiH-a i AVNOJ-evskih granica ostaje ključna tema u političkom životu Bosne i Hercegovine, s potencijalom da odredi njen daljnji razvoj ili regresiju. Zato je to bitka koja konstantno traje. Bitka za Bosnu i Hercegovinu kakva ja oduvijek bila.

J. Jeremić