Dužnosnici za mjesec s 29 miliona KM indirektno kupovali glasove?

Jednokratna pomoć i siguran glas oprobana je praksa za produžetak mandata. Za samo mjesec iz kasa općina, gradova, kantona i entiteta u Bosni i Hercegovini različitim kategorijama stanovništva podijeljeno je 29 miliona maraka.

Praktično, po milion maraka su funkcioneri dnevno davali učenicima, penzionerima, povratnicima, socijalnim kategorijama. Dodatni milioni na račune općina i gradova stigli su i iz Vlade Federacije BiH – čak 50 miliiona maraka. Kada će građani ove zemlje shvatiti da je budžetski novac – novac poreznih obaveznika. I da ih vlasti godinama pred izbore kupuju njihovim novcem.

Predizborna praksa: iz džepova građana u džepove građana – sve za cijenu glasova. Budžetska potrošnja intenzivirana. Političari tvrde fer-play, dok posmatrači iz Transparency Internationala tvrde suprotno kad je riječ o raspodjeli javnih sredstava. Do sada su prijavljena 183 slučaja davanja jednokratne pomoći raznim kategorijama društva.

“Dobro došli u Bosnu i Hercegovinu, državu gdje se tek tako troši javni novac. Gdje se jamči javni novac i gdje će tek tako političkim akterima tih kampanja koji troše novac biti puna usta tih socijalnih kategorija u Bosni i Hercegovini. Bit će im puna usta boraca, RVI, svih kategorija koje su u stanju socijalne potrebe i kojima je bio potreban taj novac. Međutim, trošenje takvog novca je kao da imate teškog bolesnika kojem, umjesto da ga liječite adekvatnom terapijom, dajete energetsku terapiju i kažete ‘Dobro je samo dok ne boli’”, govori sociolog Vladimir Vasić.

“Kad su u pitanju jednokratna davanja svim kategorijama građana, vidimo da dolazi do povećanja kako se primiče zvanična izborna kampanja, a trenutno je podijeljeno nešto više od 30 miliona KM direktnih davanja, 100-200 KM nižim kategorijama stanovništva, ne računajući sva druga davanja koja nisu novčana. Nažalost, iako su po prvi put Izbornim zakonom direktna davanja zabranjena, CIK odbija uporno da to vidi kao nešto zabranjeno, odnosno, svojim nepostupanjem legalizuje direktnu ili indirektnu kupovinu birača na ovaj način”, ističe Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency Internationala BiH.

Zloupotrebe i kršenja Zakona uočila i Koalicija Pod Lupom. Navode, većina prijava političkim subjektima se odnosi upravo na zloupotrebu javnih resursa.

“Sve što politički subjekti i kandidati rade na izborima prije izbora je izborna kampanja – tačka! Ne postoji drugi motiv ili razlog zašto bi oni vršili svoju promociju. Iz toga se da prepoznati da je, moguće, riječ o zloupotrebi javnih resursa. Ono što, nažalost, vidimo jeste da CIK to ne sankcioniše jer se hvata za bilo koji izgovor: da je to planirano, da je to iz budžetske rezerve, da to predstavlja nešto što vlast ima pravo da radi jer ne može se život zaustaviti i slično”, kaže Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom.

“Onaj ko je na vlasti zlupotrijebit će sve”, dodaje Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom.

Politička trka mora biti jednaka za sve i u sklopu vremena koje je definisano zakonom. Na potezu je Centralna izborna komisija koja bi trebala postupati po prijavama u okviru Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.