U periodu januar – februar registrovano je 170 slučaja oboljelih od morbila

Kraj zime i početak proljeća ove godine obilježila je pogoršana epidemiološka situacija u Tuzlanskom kantonu. Od kraja 2023. godine do danas na području našeg kantona porastao je broj oboljelih od morbila. Shodno pogoršanoj epidemiološkoj situaciji, Ministarstvo zdravstva TK na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo donijelo je Naredbu o proglašenju epidemije morbila na području Tuzlanskog kantona.

Ljekari u ovom vremenu imaju pune ruke posla, jer je u periodu od 29. decembra 2023. do 23. februara 2024. godine zvanično registrovano 170 slučaja oboljelih od morbila i to na području sedam gradova i općina našeg kantona. Od ukupnog broja oboljelih 81 osoba je zahtijevala hospitalizaciju, a kod 42 hospitalizirane osobe ustanovljene su komplikacije u vidu upale pluća i dijareje.

Neprirodno visoke temperature za ovaj period godine naprosto su dovele do eksplozije virusa raznih vrsta, a kada su u pitanju morbili, ova bolest najviše je zahvatila najmlađe. Djecu uzrasta od 0-6 godina (58,23%) i djecu uzrasta 7-14 godina (26,47%).

Šta su morbili

Mnogi od nas i sami su preboljeli ovu bolest, no vrijedi upoznati javnost o tome kakvo je ovo oboljenje. Morbili imaju više naziva, pa je tako ova bolest među narodom poznata i kao ospice, male ospice, male boginje ili krzamak. Virusna je to infekcija koja se prenosi kapljično, kašljanjem oboljele osobe, pa nije ni čudo što se veoma brzo širi u prostorima gdje boravi više djece (obdaništa ili škole).

Ono što je važno istaći vezano za morbile je da ovu bolest ne smijemo miješati sa vodenim ospicama ili varičelama koje su blaže bolesti. Morbile imaju češće komplikacije i upravo to je jedan od razloga što je na našem kantonu proglašena njihova epidemija.

Naime, morbili su jedna od najinfektivnijih bolesti! Ukoliko se u jednoj prostoriji nalazi 10 osoba, a uzročnik je u zraku, čak devet osoba će biti inficirano!

Simptomi

Inkubacija traje oko 10 do 12 dana, a do pojave osipa može proći sedam do 21 dan. Najčešće oko 14 dana. Simptomi po kojima možemo prepoznati da je neko obolio od morbila su prije svega curenje nosa i vosoka tjelesna temperatura koja ide i do 40 stepeni. Na tijelu oboljelih se pojavljuje karakterističan crveni, pljosnati osip.

Važno je dodati da su rani simptomi bolesti tzv. Koplikove tačke. To su lezije na sluznici unutrašnjosti obraza, dok drugi simptomi mogu biti konjuktivitis i kašalj. Ono na šta treba obratiti posebnu pažnju je i mogućnost anoreksije usljed dijareje, ali i uvećanje limfnih čvorova.

Osip koji se pojavi na tijelu traje oko pet – šest dana, a nakon što mrlje postanu smeđe, osip se ljušti i povlači.

Komplikacije

Da morbili nisu nimalo bezazleno oboljenje pokazuju i komplikacije koje se mogu pojaviti kod oboljelih. Komplikacije se javljaju u oko 30% slučajeva i to najčešće kod djece mlađe od pet godina i odraslih iznad 20 godina.  Komplikacije su najčešće kod djece mlađe od 5 godina i odraslih iznad 20 godina. Teška dijareja, zapaljenje srednjeg uha, upala pluća sa mogućnošću da se oboljeli moraju priključiti na respirator, encefalitis, akutni manjak vitamina A, neke su od komplikacija.

Morbili su bolest koja slabi cjelokupni imunološki sistem, pa je tijelo podložnije drugim bolestima, a vrijedi podvući da su vodeći uzrok smrti kod djece. Najčešće do smrtnog ishoda dolazi nakon komplikacija sa upalom pluća. Kod odraslih najčešće sa encefalitisom (upalom mozga).

Čak oko 60% slučajeva upale pluća sa morbilima ima smrtni ishod.

Liječenje

Ne postoji lijek za ovu vrstu infekcije, pa se terapija sprovodi isključivo s ciljem da se olakšaju simptomi. U slučaju da se pojavi upala pluća, sprovodi se terapija antibioticima. Stoga, najbolji način pristupa borbi protiv morbila je preventivna vakcinacija.

Protiv morbila najefikasnija je vakcina koja se daje u dvije doze. Imunizacija se sprovodi sa dvije doze MRP vakcine (morbili, rubeola, zaušnjaci/parotitis, poznata i kao MMR vakcina)  ili MMRVu nekim dijelovima svijeta – morbili, parotitis, rubeola i varičele. Prva doza se kod nas prima oko 1. godine života (12 mjeseci starosti prema kalendaru imunizacije za FBiH i Republiku Srpsku) a druga u 6. godini (FBiH i RS).

Osobe vakcinisane sa dvije doze imaju dugotrajan imunitet, a raspon davanja druge doze varira u zemljama od četvrte do šeste godine života. Ljekari preporučuju da se vakcinišu i odrasli, osim trudnica i žena koje planiraju trudnoću.

J. J.