U BiH povećan broj migranata
Posljednje informacije iz Službe za poslove sa strancima BiH govore nam da je naša zemlja u 2023. godini bila jedan od „omiljenih“ destinacija migranata. Služba je naime obznanila da je u periodu od 1. januara do 17. decembra ove godine izdato 30.813 potvrda o iskazanoj namjeri za azil!?
Uglavnom se radi o migrantima muškog spola starosne kategorije od 19 do 35 godina koji BiH koriste kao tranzitnu zemlju na putu ka državama Evropske unije.
Gdje nestaju migranti
Ono što izaziva dilemu kod svakoga ko pročita ovaj podatak o broju migranata koji su ušli u BiH (ponavljamo – 30.813), je gdje ta ogromna sila ljudi nestaje ako se zna da su zemlje EU odavno pooštrile uslove za ulazak na njihovu teritoriju?
Iz Službe za poslove sa strancima BiH navode da ovi migranti kratko borave u BiH, te da izražavaju namjeru za azil nakon ulaska u zemlju. Dominantno su državljani Avganistana, Maroka, Sirije, Pakistana, Bangladeša, Irana i drugih zemalja. Što se tiče situacije u prihvatnim centrima za migrante, ističe se da je trenutno oko 2.600 migranata smješteno u privremenim prihvatnim centrima, s oko 1.100 u Unsko-sanskom kantonu i 1.400 u Kantonu Sarajevo.
Sudeći po ovim podacima ispada da je manje od 10% evidentiranih migranata ostalo u BiH, no šta se desilo sa ostatkom od nekoliko desetina hiljada migranata? Gdje oni obitavaju, na koji način se prebacuju u zemlje EU ako znamo da npr. Mađarska i Hrvatska gotovo da imaju hermetički zatvorene granice za ove ljude.
Ilegalni transport
Sve navedeno dovodi nas do zaključka da se naša zemlja nalazi u velikom problemu kada su u pitanju ilegalni i legalni migranti. U vezi s potencijalnom bezbjednosnom prijetnjom koju ilegalni migranti mogu predstavljati, iz Službe za poslove sa strancima naglašavaju da su organizovane neregularne migracije kompleksne te da iza njih stoje dobro organizovane kriminalne grupe koje ilegalno prebacuju migrante, uključujući transport i smještaj u BiH.
Pripadnici Granične policije BiH u prvih šest mjeseci ove godine su u nezakonitom prelasku državne granice, kao i u pokušaju nezakonitog prelaska, otkrili više od 4.500 osoba za razliku od prošle godine kada je, u istom periodu, otkriveno više od 2.700 osoba.
Kroz sporazume o readmisiji, 173 migranta vraćena su iz BiH u Republiku Srbiju, dok su 29 migranata vraćena u Crnu Goru. Tokom 2023. godine, Služba za poslove sa strancima sprovela je povratka 550 migranata u zemlje porijekla, od čega je 432 bilo kroz dobrovoljni povratak, a 118 kroz program prisilnog povratka.
Graničnoj policiji BiH nedostaje gotovo 600 policijskih službenika za obavljanje redovitih aktivnosti, što jasno daje do znanja da u slučaju eskalacije ovog problema nemamo kapacitete da odgovorimo tom ogromnom izazovu.
I dok se mi u našoj zemlji suočavamo sa još većim prilivom migranata za koje uglavnom ne znamo odakle dolaze i čime se sve bave, iz Evropske unije nam dolaze informacije o njihovoj reformi migracione politike. Reformi koja će imati značajan uticaj na Bosnu i Hercegovinu.
Šta nam sprema EU
Prema novom dogovoru postignutom između država članica EU i Evropskog parlamenta, planira se “premještanje određenog broja tražilaca azila”, a BiH bi mogla postati destinacija za migrante koje zemlje članice EU ne mogu deportovati u zemlje porijekla!? Alternativno, zemlje članice mogle bi plaćati doprinose za svakog tražioca azila koji odbija premještanje.
Sporazum, iako preliminaran, predstavlja značajan korak nakon trogodišnjih napora da se postigne saglasnost o reformi migracione politike unutar EU. Pregovori su bili fokusirani na širok spektar pitanja, uključujući periode pritvora, rasno profiliranje, maloljetnike bez pratnje, operacije potrage i spašavanja te nadzor granica.
Novi pakt o migraciji i azilu, prvi put predstavljen u septembru 2020. godine, ima za cilj uspostaviti jasne i predvidljive norme za sve države članice, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju ili ekonomsku težinu.
Ylva Johansson, evropska komesarka za unutrašnje poslove, nazvala je postizanje sporazuma “istorijskim trenutkom”. Pet zakona u okviru ovog pakta obuhvataju širok spektar migracionih aspekata, uključujući uredbu o skriningu, izmijenjenu i dopunjenu uredbu Eurodac, izmijenjenu i dopunjenu uredbu o postupcima azila, uredbu o upravljanju azilom i migracijama te uredbu o krizi.
Znači li sve ovo da će naša zemlja u budućnosti postati teritorija na kojoj će se naseljavati migranti koje zemlje EU ne žele prihvatiti? Naravno, vispreni zapadnjaci će za svakog izručenog migranta vjerovatno pripremiti određena finansijska sredstva, no u konačnici šta mi imamo od toga. Šta dobijamo kada se naznačeni novci potroše? Ostaju nam ljudi koji žele na zapad, a tamo ne mogu. Ostaju nam problemi sa kojima ćemo se teško moći izboriti.
J. Jeremić