Jevreji dočekuju Pesah

Prema tradiciji staroj gotovo tri i po hiljade godina, praznik se shodno jevrejskom lunarnom kalendaru uvijek svetkuje od 15-og do 22 nisana, potvrđujući povijesnu priču o izlasku ovog naroda iz egipatskog ropstva. Tu priču najslikovitije opisuje sarajevska Hagada.

Čitajući je za pashalnim stolom, bh. Jevreji evociraju uspomenu na sudbinu svojih predaka, koji su, pod prijetnjom egipatskog faraona nabrzinu ispekli svoje beskvasne hljebove i krenuli na put, lutajući po sinajskom poluostrvu 40 godina da bi se potom raselili po cijelom svijetu. Hagada doslovno hronološki iznosi povijest dolaska izraelskih plemena u Misir te njihovo oslobođenje iz ropstva.

Za vrijeme trajanja praznika Pesaha jede se beskvasni hljeb, a sam praznik se još naziva i „Praznik beskvasnog hljeba“.

Veličina Pesaha u tome što je to jedinstveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva, koji historija ne poznaje, spojen s drugim jedinstvenim vjerskim događajem – dobijanjem Tore – Deset Božijih zapovijesti.

Moralna načela iz 10 božijih zapovijesti,uputa su i za današnjeg čovjeka,da izađe iz robovskog mentaliteta spram svega što ga dehumanizira.

Jevreji su se za svoj najvažniji praznik pripremali danima; uredili kuće i odijela, da bi čistog srca za seder večerom svjedočili noći prvog Pesaha. Jedno prazno mjesto ostavljeno je za proroka Elijasa a vrata otvorena za svakog dobrodošlog gosta.