Prva bh. biogasna elektrana svu svoju proizvodnju bazira iz prerade otpada

Prva bh. elektrana na biomasu počela je da isporučuje električnu energiju u mrežu. Riječ je o biogasnoj elektrani koja se nalazi na stočnoj farmi u Donjim Žabarima kod Šamca i u vlasništvu je firme Gold MG. Kapacitet elektrane je 1 MWe i od nedavno je u 100 postotnoj funkciji.

Goran Mitrović, vlasnik firme i idejni tvorac ovog projekta za Akta.ba je kazao kako je cijela ideja došla iz prijeke nužde da se velike količine stajnjaka, kojeg su imali na svojoj farmi, na propsian ali koristan način odloži ali prije svega kvaliteno iskoristi.

“Firma je došla do određene veličine u proizvodnji stoke, prvenstveno junadi i svinja, nakon čega je stajnjak koji smo imali počeo da bude balast, a koji je bilo potrebno lagerovati i odvoziti u čvrstom stanju na njive. Sve nam je to oduzimalo jako puno vremena ali i novca jer su količine bile jako velike. Ideja je bila da od stajnjaka koji nam stvara velike troškove napravimo bioenerganu od koje ćemo na kraju dobiti pet proizvoda koji će nam koristiti u našem daljem radu a ujedno i smanjiti određene troškove. Na prvom mjestu tu je proizvodnja struje, grijanje, zatim tečni stajnjak koji će kroz sistem za navodnjavenje poslije separisanja da ide na njive nakon čega se više ne bi koristilo umjetno đubrivo, tu je još čvrsti stajnjak nakon anaerobne digestije koji ćemo da sušimo i peletiramo i proizvodimo vrlo kvaliteno organsko đubrivo. Peti proizvod koji dobijamo je produkt od slame tačnije kompost koji je izdvojen od slame iz elektrane”, govori Mitrović.

Trenutno su pri kraju realizacije ovog projekta nakon čega bi se svih pet proizvoda trebalo naći na tržištu. Plan im je da do 2020. godine ulože više od 15 mil KM, na šta Mitrović kaže da je polovina sredstava već uložena.

Zakonski okvir koji je regulisan tako da je omogućeno pravljenje biogasnih elektrana zapravo je bio pokretač da se ova firma upusti u realizaciju jednog ovakvog projekta. Kako Mitrović kaže za početak je to je bila dobra prilika da se riješe velike količine stajnjaka kojeg su imali.

Ova firma u svojoj djelatnosti bavi se poljoprivredom i godišnje proizvede oko 3000 tovljene junadi i 10.000 svinja.

U svom posjedu firma ima 550ha zemljišta što u vlastitom posjedu što pod koncesijom i zakupom. Oko 250ha ovog zemljišta je pod navodnjavanjem.

U proizvodnom dijelu ova firma posjeduje i fabriku stočne hrane, silose za obradu soje ali i proizvodnju hrane za kućne ljubimce.

Ideju i tehnologiju izgradnje bioenergane kaže razradio je sam okupivši tim domaćih stručnjaka. Po struci dr. veterine uspio je razraditi način rada u kojem je svako bio zadužen za projektovanje jednog dijela izgradnje. Kompanija iz Italije je na kraju uradila cijelo kogeneracijsko postrojenje po nacrtu i planu tima.

Kaže da je najviše problema bilo prilikom dobijanja samog rješenja za puštanje u rad jednog ovakvog postrojenja, s obzirom da se loklane vlasti do sada nisu imale prilike raditi na ovakvim projektima koji su novina na našem tržištu.

“Bilo je dosta teško objasniti šta zapravo mi želimo i na koji način želimo realizirati naš projekat, zapravo najteže je bilo to da službenici kojima smo uredno podnosili zahtjeve za određena rješenja shvate njihovu bit. Danas mogu slobodno reći da nakon svih tih peripetija koje su se dešavale radimo u 100 postotnom kapacitetu”, kaže Mitrović, dodaje da će do kraja 2017. godine cijela proizvodnja biti zasnovana iz prerade otpada.

Mitrović kaže da na našem tržištu sirovine imamo dovoljno, mnogo više nego što ja očekivao.

“Sada nam se javlja i dosta drugih farmera koji imaju problem kakve smo i mi imali na početku. Rado im izađemo u susret sa prikupljanjem njihovog stajnjaka ali i drugih vrsta sirovina kao što su brašno, surutka, pivo, ali i mnoge druge koje im zadaju problem prilikom odlaganja”, kaže Mitrović..

Objašnjava da bi ovih sirovina bilo i mnogo više kada bi bio uređen zakon o animalnom otpadu.

Ono što trenutno vidi kao najveći problem je ne izmirivanje dugovanja koja Elektroprivreda ima prema njemu. Kaže da mu već za šest mjeseci duguje 15 posto od ukupne vrijednosti investicije.

U narednom periodu ova elektrana će u svom posjedu imati i niskotemperaturnu sušaru u kojoj će se sušiti stajnjak a preostali dio toplote će se moći koristiti za sušenje drvnih sječki, proizvodnju peleta, lucerke, ali i sušenje ljekovitog bilja.

Da bi jedno ovakvo postrojenje bilo isplativo potrebno je da koristi sve kapacitete toplote koje proizvede.

BIH ima neiskorišteni potencijal u oblasti obnovljih izvora energije. Pored hidroenergije i energije vjetra, bioenergija igra važnu ulogu, te ima najveće izglede za rast.

BIH ima zavidne potencijale biomase koja se dobija iz prerade drveta i poljoprivrednog sektora te se može koristiti za proizvodnju energije. Biogasne elektrane za razliku od solarnih, hidro ili vjetro su ekološki najprihvatljivije ne štete ozonu ili ekologiji a štede ogromne sume novca.

(Nezavisni.ba)