Porezni aspekt isplate dobiti: Šta kaže Zakon?

Na osnovu člana 2. Zakona o privrednim društvima (Službene novine FBiH broj 81/15), propisano je da je društvo pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi sticanja dobiti. Samim tim, dolazimo do zaključka da je osnovni cilj poslovanja svakog društva sticanje dobiti. Dobit se među članovima društva dijeli srazmjerno visini udjela, ukoliko drugačije nije ugovoreno. Način utvrđivanja, podjele dobiti i pokrića gubitka mora biti propisano u Statutu svakog društva. Međutim, postoje određena ograničenja i zahtjevi koji su zasnovani na osnovu drugih zakonskih propisa i koji se moraju uzeti u obzir prilikom same isplate dobiti, a koje ćemo obraditi u okviru ovog članka, piše Akta.ba.

Zakon o porezu na dobit

Ograničenja

Članom 55. Zakona o porezu na dobit (Službene novine FBiH broj 15/16 i 15/20), propisana su ograničenja u vezi isplate dobiti članovima društva. U skladu sa tim, društvo ne može vršiti isplate iz dobiti ukoliko na dan isplate ima neizmirenih obaveza na osnovu direktnih poreza i/ili doprinosa ili obaveza prema zaposlenicima sa osnova prihoda od nesamostalne djelatnosti.
Direktnim porezima, koje porezni obveznik ne može dugovati na dan isplate iz dobiti, smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim ili kantonalnim propisima, u budžete, bez činjenja protuusluge, a nameću se svim licima prema karakteristikama poreznih zakona.
Doprinosima koje porezni obveznik ne može dugovati na dan isplate iz dobiti smatraju se javni prihodi koji se plaćaju po entitetskim propisima, u svrhu ostvarivanja određenih prava.
Obaveze prema zaposlenicima koje porezni obveznik ne može dugovati smatraju se svi prihodi od nesamostalne djelatnosti uređeni prema propisu koji uređuje porez na dohodak, za koje porezni obveznik ima pravnu obavezu isplate prema zaposlenom.

Dokazi

Ukoliko porezni obveznik vrši isplatu iz dobiti na dan isplate, u svojoj evidenciji treba da posjeduje sljedeće dokaze, koji ne smiju biti stariji od 15 dana od dana isplate dobiti:
– potvrda ili uvjerenje Porezne uprave o stanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza ili doprinosa;
– izjava poreznog obveznika pod materijalnom i krivičnom odgovornosti da su dospjele obaveze prema zaposlenim uredno izmirene.

Šta ako se izvrši isplata bez potrebne dokumentacije?
Članom 58. Zakona o porezu na dobit, propisana je novčana kaznom od 3.000,00 KM do 100.000,00 KM za prekršaj ukoliko porezni obveznik izvrši isplatu suprotnu članu 55. ovog zakona.

(Ne)mogućnost akontativne isplate dobiti za godinu za koju nije utvrđen konačni finansijski rezultat
U skladu sa mišljenjem Federalnog ministarstva finansija, utvrđivanje finansijskog rezultata se vrši na kraju poslovne godine, a raspodjela dobiti na osnovu internog opšteg akta i odluke nadležnog organa nakon isteka kalendarske godine, te u skladu sa tim ne postoji mogućnost akontativne isplate dobiti utvrđene na osnovu periodičnih rezultata u toku tekuće poslovne godine.
Dakle, društvo može vršiti isplatu samo one dobiti za godinu za koju je i utvrđen godišnji finansijski rezultat.

Porezni poticaji vs isplata dobiti

Porezni obveznik gubi pravo na porezni poticaj umanjenja porezne osnovice za 30% ili 50% na osnovu investiranja ukoliko izvrši isplatu dividende tokom i do treće godine od posljednje godine korištenja poreznog poticaja iz dobiti koja je oslobođena plaćanja poreza na dobit.
U skladu sa tim, porezni obveznik je u obavezi obračunati i uplatiti razliku poreza na dobit kao da nije bilo poreznog umanjenja zajedno sa zateznim kamatama na javne prihode.

Isplata dobiti nerezidentnom pravnom licu

Ukoliko društvo vrši isplatu dobiti nerezidentnom pravnom licu, potrebno je utvrditi da li postoji obaveza plaćanja poreza po odbitku na osnovu trenutno važećih zakonskih propisa, poštujući uredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja za zemljom nerezidenta (ukoliko isti i postoji). Porez po odbitku obračunava se na osnovu isplate ili na drugi način izmirene dividende, odnosno raspodjela iz dobiti. Stopa poreza po odbitku na isplaćene ili na drugi način izmirene dividende iznos 5% (preračunata stopa 5,26%).
Obrasci prijave:
– Obrazac POD – 815, Prijava poreza po odbitku po osnovu dividende – Obrazac OP ili
– Obrazac POD – 820, Izjava poreznog obveznika u svrhu oslobađanja plaćanja poreza po odbitku na izvoru.

Usklađivanje prihoda od ostvarene dividende od društava iz FBiH

Prihodi ostvareni na osnovu učešća u kapitalu drugog poreznog obveznika ne ulaze u osnovicu za oporezivanje, ukoliko se isplaćuju iz dobiti na koju je obračunat i plaćen porez na dobit prema Zakonu o porezu na dobit FBiH. Kao dokaz da je prihod od dividende oporezovan, porezni obveznik uz poreznu prijavu dostavlja ovjerenu Izjavu o isplaćenoj oporezovanoj dividendi od isplatioca dividende (Obrazac ID 813).
Korištenje poreznog kredita za dividende ostvarene od učešća u kapitalu ino društava i društava iz Republike Srpske i Brčko Distrikta
Ukoliko se radi prihodima od dividendi od ino društava ili društava iz Republike Srpske, društvo iz FBiH nema mogućnost umanjivanja prihoda od ulaganja u poreznom bilansu kao u prethodno navedenom slučaju, ali ima mogućnost korištenja poreznog kredita.
Porezni kredit se priznaje ukoliko su ispunjeni sljedeći i uslovi:
– primljeni prihod po osnovu kojeg se traži umanjenje poreza je uključen u poreznu osnovicu koja je predmet oporezivanja,
– porez je plaćen u drugoj državi u skladu sa odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i te države.

„Isplata“ dobiti u nekretnini

Isplata dobiti vlasniku pored novčanog oblika može se vršiti i u nenovčanom obliku, dakle i prijenosom vlasništva nad nekretninom. Međutim, ovakvu ili sličnu “isplatu” dobiti u nenovčanom obliku treba posmatrati kao dva odvojena računovodstvena i poslovna događaja:
– stvaranje obaveze po osnovu isplate dobiti vlasniku (koja nastaje donošenjem Odluke o isplati dobiti,
– otuđenje sredstva na osnovu kupoprodajnog ugovora (koje u tom momentu treba evidentirati kao potraživanje od povezanog lica – vlasnika, nakon čega se to potraživanje od vlasnika i obaveza prema njemu na ime raspodjele dobiti međusobno prebijaju i zatvaraju).
Važno je naglasiti na to da iznos obaveze po osnovu Odluke o raspodjeli i isplati dobiti ne mora nužno da odgovara iznosu po kupoprodajnom ugovoru za nekretninu. Imajući u vidu da se radi o transakciji sa povezanim licem, razlika između tržišne vrijednosti nekretnine i obaveze za dividendu (u slučaju da je fer vrijednost nekretnine veća od iznosa obaveze) se treba iskazati kao povećanje osnovice za porez na dobit na r. br. 57 poreznog bilansa.
Za ovu transakciju je potrebno sačiniti skraćeni Izvještaj o transfernim cijenama. Prije provođenja kompenzacije potrebno je osigurati potvrdu o neizmirenim poreznim obavezama i izjavu direktora da društvo nema obaveza prema uposlenicima, shodno propisima o oporezivanju dobiti.

Zakon o porezu na dohodak

U skladu sa Članom 5. Zakona o porezu na dohodak (Službene novine FBiH broj 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13), prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava (dividende ili udjeli), ne smatraju se oporezivim dohotkom fizičkog lica.
Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem
Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem (Službene novine FBiH broj 72/15 i 82/15), onemogućeno je vršiti isplatu dobiti u gotovini. Propisana je i novčana kazna u slučaju da poslovni subjekt izvrši plaćanja gotovim novcem, suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. Uredbe, u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM. Za prekršaj kaznit će se i odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 1.500 KM.

Zakon o finansijskom poslovanju

Na osnovu člana 17. Zakona o finansijskom poslovanju (Službene novine FBiH broj 48/16), smatra se da je poduzetnik nelikvidan:
– ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obaveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obaveza objavljenih u godišnjem finansijskom izvještaju za proteklu finansijsku godinu ili
– ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno sa plaćom.
Nelikvidni poduzetnik ne smije:
– preusmjeravati novčane i finansijske tokove na druga lica,
– davati pozajmice,
– isplaćivati akontacije dobiti ili dobiti,
– isplaćivati dividende,
– obavljati prijenos prava na treća lice, naročito na povezana društva,
– nabavljati putničke automobila i rezervne dijelove za takva prevozna sredstva,
– izdavati za poslovne zabave, smještaj i reprezentaciju.

Propisana novčana kazna za poduzetnika u iznosu od 3.000 KM do 15.000 KM, za odgovorno lice od 1.500 do 3.000 KM.