Stejt department: Krijumčari najviše iskorištavaju žrtve za seks i prisilni rad

Građani BiH su i žrtve i počinioci krivičnog djela krijumčarenje ljudi, a prošle godine žrtve su dolazile iz Avganistana, Irana, Srbije i Sirije, navedeno je u novom Izvještaju Stejt departmenta za BiH o krijumčarenju ljudi.

Kako je istaknuto, BiH i dalje ima problema u procesuiranju ovih krivičnih djela, ali dodaju da je tokom protekle godine ostvaren napredak u ovoj oblasti.

“Vlasti su demonstrirale pojačane napore u odnosu na prošli period izvještavanja, ako uzmemo u obzir uticaj pandemije kovida. Zbog toga je BiH unaprijeđena na nivo dva”, navedeno je u ovom izvještaju.

Napomene radi, američka vlada sve zemlje svrstava u četiri nivoa, od kojih se prvi nivo odnosi na zemlje koje u potpunosti ispunjavaju minimum standarda u oblasti prevencije krijumčarenja ljudi, dok je nivo dva, u kojem se sada nalazi i BiH, rezervisana za zemlje koje djelimično ispunjavaju minimum standarda.

Nivo dva s listom posmatranja je dodijeljen zemljama koje djelimično ispunjavaju uslove kao u nivou dva, ali imaju ili povećan broj žrtava krijumčarenja, ili nisu u stanju dokazati da ulažu dovoljno napora da se bore protiv najgorih oblika krijumčarenja ljudi.

Nivo tri se odnosi na zemlje koje se ni ne trude da unaprijede stanje u oblasti krijumčarenja ljudi.

Što se tiče domaćih žrtava trgovine ljudima i žrtava iz drugih zemalja koje se iskorištavaju u BiH, najviše se radi o djevojkama i ženama koje se koriste za seks, a u izvještaju je navedeno da se ove aktivnosti najčešće odvijaju u privatnim stanovima ili motelima.

“Krijumčari najviše iskorištavaju žrtve za seks i prisilni rad na građevini i drugim sektorima na Balkanu i širom Evrope”, naglašeno je u ovom izvještaju.

Što se tiče stranaca, naglašeno je da su najveće žrtve migranti iz Avganistana, Bangladeša, Maroka, Iraka, Pakistana i Sirije, za koje ističu da su ostali zaglavljeni u BiH u pokušaju da se prebace preko njene teritorije.

Kada je riječ o naporima u suzbijanju krijumčarenja pohvaljena je RS, za koju je naglašeno da je dopunila svoj zakon kako bi povećala minimalne kazne od pet do 20 godina za trgovinu djecom, a u zakonu je i prošireno definisanje krijumčarenja.

Državni sudovi, kako je naglašeno, tokom 2019. i 2020. godine nisu osudili nijednog krijumčara.

“Federalni tužioci su optužili troje ljudi, a nijednog u 2019, dok su sudovi osudili deset krijumčara, a 12 u 2019. Federalne sudije izrekle su kazne od jedne do 10 godina. Vlasti RS su vodile istrage protiv četvoro ljudi, sedam u 2019, a optužili su troje. Niži sudovi u RS nisu osudili nijednog krijumčara, ali je Vrhovni sud RS podržao presudu od pet godina za trgovca djecom”, istaknuto je.

Što se tiče preporuka u izvještaju, naglašeno je da je potrebno ne samo pojačati napore na progonu krijumčara, već i da je potrebno postrožiti kaznenu politiku.

Naglašeno je i da je potrebno poboljšati treninge, ali i skrininge kad je riječ o migrantima.

“Potrebno je poboljšati saradnju i koordinaciju između različitih nivoa vlasti, uključujući i potrebu alociranja adekvatnih resursa, a treba i pojačati učešće snaga za suzbijanje krijumčara”, istakli su oni.