Dug BiH nastavlja rasti, eksperti kažu: “Brine što se ne zadužujemo pametno”
Dug Bosne i Hercegovine iz godine u godinu raste. Prema informaciji koja je ovih dana upućena u Parlamentarnu skupštinu BiH, na kraju 2020. godine javna zaduženost naše zemlje iznosila je više od 12,1 milijarde KM. U odnosu na godinu prije, dug je povećan za 943,32 miliona KM, a u odnosu na 2011. godinu, dug je veći za oko 2,1 milijardu KM.
Zaduživanje se nastavlja i u ovoj godini. Vlada FBiH usvojila je Plan zaduživanja za 2021. godinu, te je planirano angažiranje oko dvije milijarde KM. Od toga, za finansiranje kapitalnih projekata ide 791,72 miliona KM. Prema odluci o dugoročnom zaduživanju RS-a za 2021. godinu, planirano je zaduženje od 843 miliona KM. Samo u prva dva mjeseca ove godine RS se zadužio četiri puta kod banaka emisijom trezorskih zapisa i obveznica putem Banjalučke berze. Krajem prošlog mjeseca odjeknula je vijest o zaduženju RS-a putem Londonske berze za 375 miliona eura, a novac ide za povećanje plaća i penzija. Postavlja se pitanje dokle tako možemo?
– Ekonomiju brinu trendovi. BiH jeste umjereno zadužena zemlja, sa 35 do 36 odsto u odnosu na GDP, ali brinu tendencije. Tendencije su takve da smo u posljednje dvije godine imali izuzetan rast duga. Problematično je to što se novac koristi za tekuću budžetsku potrošnju, bez da se pametno zadužujemo za reforme. Brojne su zemlje iskoristile izuzetno zaduženje da riješe probleme. Hrvatska je zaduženija od BiH, ali je razvila putnu infrastrukturu koja donosi ekonomski rast. Čile je riješio problem funkcionisanja penzionog sistema – istakao je ekonomista Admir Čavalić. Naglasio je da je, s druge strane, naš dug zapravo gluhi dug. – Ne koristi se za reformu, rješenje društvenih problema popuz nezaposlenosti, niskih nadnica, nestabilnog penzionog sistema, neefikasnog zdravstvenog sistema – dodao je Čavalić.
Na pitanje koliko generacija smo zadužili, Čavalić je kazao da je dug teško posmatrati u tom smislu. – Ako ostvarimo veću stopu ekonomskog rasta, dug pada. Ali problem je što novac ne usmjeravamo u reforme. Rast je spor – rekao je Čavalić. Ipak, dobra strana, ako se tako može reći, jeste što smo decentralizovani pa ne možemo doživjeti scenarij bankrota države. – To nas djelomično drži pod kontrolom. Najviše su zaduženi entiteti – pojasnio je Čavalić. Inače, prema Informaciji o javnom dugu BiH na kraju 2020. godine, vanjski dug nam iznosi oko 8,6 milijardi KM, najviše prema međunarodnim finansijskim institucijama poput Svjetske banke, MMF-a, evropskih banaka.
– U ukupnom stanju vanjske zaduženosti na dan 31.12.2020. godine, po osnovu novih kredita, 57,43 odsto odnosi se na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, 29,39 odsto na kredite namijenjene javnom sektoru, dok je 13,18 posto angažovano za privredne djelatnosti – navedeno je u informaciji. Imamo i vanjske kredite u postupku zaključivanja u iznosu od oko 2,9 milijardi KM, a odnose se na finansiranje projekata iz oblasti zdravstva, putne, vodovodne i komunalne infiastrukture, projekte poljoprivrednog razvoja i ruralnih preduzeća, makrofinansijsku pomoć, te projekte za registraciju nekretnina, energetske efikasnosti, podrške firmama i projekte za zaštitu od poplava. (Faktor.ba)