Pandemija podstakla prodaju badema
Period pandemije virusa korona je bh. građane motivisao da sve češće lijek potraže u prirodi i u što zdravijoj hrani, što je dovelo i do veće potražnje za koštunjavim voćem, prije svega bademima, lješnicima, te indijskim orasima, koji su bogati vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Za ove proizvode građani BiH moraju izdvojiti i nešto više novca jer se kilogram ovih proizvoda kreće od oko 20 do skoro 40 KM. Uglavnom se kupuju sve češće, ali po 100 ili 200 grama.
Iako su cijene nešto više, jagma za ovim proizvodima ne opada, već čak raste, te je u nekim radnjama teško pronaći neke od ovih vrsta koštunjavog voća.
Tako je Ranko T. iz Banjaluke za “Nezavisne” rekao da je bio iznenađen kada je u jednoj radnji u ovom gradu htio kupiti bademe te zatekao prazne rafe.
“Rekli su mi da nemaju bademe te da tek treba da ih nabave jer ih ljudi često kupuju. Bio sam iznenađen što je tako velika prodavnica ostala bez ovog proizvoda”, naveo je ovaj Banjalučanin.
Uzročno-posljedično s rastom potražnje porastao je i uvoz ovih proizvoda, a prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) uvoz badema u prva tri mjeseca ove godine je za 1.098.655 KM veći u odnosu na isti period prošle godine.
“U prva tri mjeseca 2020. godine u BiH je uvezeno 57.093 kilograma oljuštenih badema u iznosu od 736.247 KM, dok je u prva tri mjeseca ove godine uvezeno 242.587 kilograma istog proizvoda u cijeni od 1.834.902 KM”, naveli su u UIO BiH za “Nezavisne”.
To znači da je u odnosu na prošlu godinu u BiH ove godine uvezeno 185.494 kilograma više oljuštenih badema.
Dodali su da je u prvom tromjesečju ove godine porastao uvoz i badema u ljusci, kada je u zemlju ušlo 111 kilograma ovog badema u iznosu od 1.173 KM.
“U istom periodu prošle godine je uvezeno oko 10 kilograma badema u ljusci za cijenu od oko 333 KM”, kazali su u UIO BiH.
Kada je riječ o indijskom orahu, i tu je došlo do rasta uvoza ove godine, kada je uvezeno 41.425 kilograma u iznosu od 468.342 KM, dok je prošle godine u ovom periodu uvezeno skoro duplo manje ovog egzotičnog koštunjavog voća.
“Od 1. januara 2020. do 31. marta 2020. godine uvezena su 22.564 kilograma indijskog oraha u iznosu od 298.446 KM”, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kada je riječ o pistacijama, od januara do kraja marta ove godine je uvezeno 56.979 kilograma, za što je izdvojeno 747.248 KM.
“U istom periodu prošle godine taj broj je bio 28.133 kilograma pistacija, a cijena je bila 474.532 KM”, kazali su u UIO BiH.
Dodali su da je u BiH u prvom tromjesečju uvezeno 156.509 kilograma prženog kikirikija u iznosu od 773.722 KM.
“Ove godine u BiH je uvezeno 169.500 kilograma prženog kikirikija, a cijena tog proizvoda je iznosila 928.665 KM”, naveli su u UIO BiH.
U “Butiku zdrave hrane” u Sarajevu su za “Nezavisne” rekli da su primijetili da je porasla potražnja za ovim proizvodima, posebno bademima i indijskim orahom.
“Građani svakodnevno dolaze i traže najčešće bademe, indijske orahe, kao i brazilske orahe, ali i lješnike”, rekli su u ovoj radnji.
Kazali su da u ovoj prodavnici u ponudi imaju samo svježe i koštunjavo voće, te da ih građani u posljednjih godinu dana najčešće pitaju za savjet šta je od ovih proizvoda bogato vitaminom C.
Kada je riječ o cijenama, u ovoj sarajevskoj prodavnici za kilogram badema je potrebno izdvojiti 25 KM, dok je indijski orah nešto skuplji te cijena jednog kilograma iznosi 35 KM.