Moguć porast krivičnih djela po završetku pandemije

Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa imala je uticaj na skoro sve sfere društvenog života. Sveobuhvatne promjene u načinu života dovele su također i do ubrzanja promjena u sferama kriminala.

Brojne institucije i organizacije diljem svijeta zabilježile su pad određenih vrsta kriminalnih aktivnosti, kao što su krađe, a rast drugih kao što je nasilje u porodici.

Brojni stručnjaci kriminalistike i kriminologije se slažu da je pandemija koronavirusa jedan od najboljih primjera za globalnu kriminološku studiju. U vrijeme kada ulazimo u drugu godinu restriktivnih mjera, neophodno je osvrnuti se na promjene koje je pandemija donijela u ovom aspektu.

Tako naprimjer, UN-ov Ured za drogu i kriminal (OCD) u svom izvještaju o stopi kriminala tokom pandemije, koji je objavljen prošle godine, bilježi značajan pad broja ubistava u Kolumbiji, 32 posto, i Gvatemali, 26 posto, tokom perioda lockdowna od marta do aprila 2020. godine.

Ove dvije južnoameričke zemlje su uzete za primjer jer imaju jednu od najvećih stopa ubistava na svijetu. Međutim, OCD također je zabilježio da je ova promjena bila kratkog vijeka jer se broj ubistava vratio na predpandemijski nivo nedugo nakon ukidanja restrikcija u junu iste godine.

UN nije jedina institucija koja se bavila ovim problemom. Agencija za provedbu zakona pri Evropskoj uniji, Europol, također je objavila izvještaj o načinu na koji je pandemija uticala na stopu kriminala unutar Evrope i EU. U izvještaju objavljenom u novembru prošle godine, Europol navodi da je broj kućnih provala i krađa u značajnom padu zbog strogih lockdowna koje su većinski uvele članice EU na početku prvog vala pandemije.

Kao i UN, Europol je zabilježio vraćanje ovih kriminalnih dijela na predpandemijski nivo odmah po ukidanju restrikcija. Europol je, također, zabilježio rast slučajeva pljački supermarketa tokom cijelog perioda pandemije.

U izvještaju se navodi da su se osobe koje se bave kriminalom prilagodile pandemiji, pa čak i iskoristile pandemiju za ove aktivnosti. Tako je zabilježeno više slučajeva gdje su se kriminalci lažno predstavljali kao predstavnici državnih vlasti ili medicinskog osoblja radi pristupa privatnim kućama, nudeći informativni materijal, higijenske proizvode ili provođenje ‘korona testa’ s ciljem krađe vrijednih predmeta.

U izvještaju UN-ovog Ureda za drogu i kriminal se također navodi da određene kriminološke teorije predviđaju da bi se pojedine kriminalne aktivnosti, poput pljački i krađa, mogle čak povećati nakon ukidanja mjera zbog recesije i finansijskih poteškoća koje je pandemija izazvala.

Bosna i Hercegovina, u ovom pogledu, ima povećan broj pojedinih krivičnih djela u pandemijskoj godini.

Tako Federalna uprava policije u svom izvještaju bilježi povećanje krivičnih djela organiziranog kriminala u odnosu na 2018. i 2019. godinu. U poređenju s 2019. godinom, taj broj je za skoro 57 posto veći, odnosno 21 posto u odnosu na 2018. godinu.

U njihovom izvještaju, evidentno je da se broj ubistava povećao tokom 2020. godine i to za 45 posto u odnosu na 2018. godinu, odnosno 11 posto u odnosu na 2019.

Dok je broj krađa ostao relativno jednak tokom perioda od tri godine, 2020. je imala veliko povećanje razbojničkih krađa što se može povezati s evropskim trendom o kojem je Europol izvijestio.

Tako je u Kantonu Sarajevo zabilježen povećan broj kriminalnih djela protiv imovine od 29,6 posto u periodu januar-septembar 2020. u poređenju s istim periodom prošle godine.

Međutim, iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona saopćeno je da je došlo do pada broja kaznenih djela od 17. marta 2020. godine.

Primjetne su razlike od kantona do kantona s obzirom da se, na primjer, u Unsko-sanskom kantonu broj nasilnih kriminalnih djela zadržao na relativno jednakom nivou tokom protekle tri godine, odnosno pandemija nije imala velikog uticaja na to. S druge strane, diljem svijeta je prijavljena povećana stopa nasilja u porodici. Ovo je, također, uzrokovano restriktivnim mjerama i naređenjima vlada da se što više vremena provodi u domovima radi suzbijanje širenja zaraze.

Američki magazin Time objavio je članak prošlog mjeseca o naglom porastu stope prijave nasilja u porodici od januara 2020. godine.

– Prema Američkom časopisu za hitnu medicinu i organizaciji Ujedinjenih nacija UN Women, kada je započela pandemija, incidenti nasilja u porodici porasli su za 300 posto u Hubeiju u Kini, 25 posto u Argentini, 30 posto na Kipru, 33 posto u Singapuru i 50 posto u Brazilu. Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su pozivi na telefonske brojeve za nasilje u porodici porasli od trenutka kada je pandemija izbila – piše Time.

Time također navodi da je situacija u SAD-u jednako zabrinjavajuća, a policijske uprave prijavljuju porast broja prijavljenih sučajeva u gradovima širom zemlje kao na primjer, 18 posto u San Antoniju, 22 posto u Portlandu u državi Oregon i 10 posto u New Yorku, prema American Journal of Emergency Medicine.

Iako brojne organizacije u BiH upozoravaju na porast nasilja u porodici tokom pandemije, zvanična statistika pojedinih institucija bilježi pad prijavljenih slučajeva.

Tako Federalna uprava policije bilježi najmanji broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici u posljednje tri godine. Prošle godine je taj broj bio manji za šest posto u poređenju sa 2018., odnosno 14 posto u poređenju sa 2019. Slične brojke možemo vidjeti i u izvještajima kantonalnih MUP-ova gdje se, na primjer, u sarajevskom kantonu bilježi pad od 12 posto u periodu od januara do septembra 2020. u poređenju s istim periodom 2019.

S druge strane, Unsko-sanski i Hercegovačko-neretvanski kanton bilježe blagi porast broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici.

Brojne međunarodne organizacije izrazile su zabrinutost u ovom smislu jer smatraju da žrtve nasilja u porodici oklijevaju u prijavljvanju svojih zlostavljača, posebno tokom pandemije kada im je otežana komunikacija van doma.