BiH novcem od imovine SFRJ obnavlja ambasade

Zemlje koje su nastale raspadom bivše SFRJ još popisuju i utvrđuju koje je sve objekte i parcele posjedovala nekadašnja država, a BiH ima u planu da novac koji je već inkasirala od prodaje nekih od njih utroši za obnovu diplomatsko-konzularnih predstavništava u Evropi i regionu, te kupovinu novih za smještaj diplomata.

Ti i drugi podaci o statusu imovine bivše države navedeni su u informaciji o radu Zajedničke komisije za raspodjelu diplomatske konzularne imovine od aprila 2019. zaključno sa septembrom 2020. godine koja je usvojena na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH.

U dokumentu koji je potpisala ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković navedeno je da je taj resor zadužen da izmijeni prijedlog odluke o kapitalnim projektima rekonstrukcije i sanacije objekata stečenih kroz postupak sukcesije diplomatske imovine. Plan je da neutrošenih novac od zajedničke prodaje rezidencijalnog objekta u Njujorku u iznosu od 720.000 maraka bude usmjeren za rekonstrukciju objekta u Budimpešti. Ideja je da u predstojećim mjesecima bude saniran i objekat u Madridu.

“Zadužuje se MIP BiH i ovlašćeni predstavnik BiH da sačini prijedlog odluke kojim će se novčana sredstva dobijena od najma objekata bivše SFRJ u Gvajani i Novom Zelandu usmjeriti na rekonstrukciju i sanaciju onih koji su u vlasništvu BiH”, navedeno je u predloženim zaključcima koji su sastavni dio usvojenog dokumenta.

Aneksom “B” Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ uređena je raspodjela diplomatsko-konzularne imovine po geografskim regionima. BiH u svakom od njih pripada 15 odsto vrijednosti imovine navedene u dodatku Aneksa. Generalna ocjena je da se proces sprovođenja Aneksa odvija bez većih problema, iako je ušao u fazu koja zahtijeva sprovođenje veoma kompleksnih poslova na međunarodnom planu, ali i unutrašnjim procedurama svake od zemalja sukcesora.

U dokumentu je istaknuto i da je Savjet ministara BiH početkom prošle godine pokrenuo inicijativu za preuzimanje kompletnog objekta u Alžiru i otkup dijela koji je pripao Hrvatskoj, ali to do kraja nije sprovedeno jer, kako je istaknuto, nema povratnih informacija iz te zemlje o tome da li je i šta urađeno. BiH nema DKP u Alžiru, ali ga pokriva iz Francuske. U ovom slučaju riječ je o imovini koja je procijenjena na 600.000 dolara na veoma atraktivnoj lokaciji.

“Do konačnog rješavanja imovinsko-pravnog statusa, te eventualne odluke o otvaranju diplomatsko-konzularnog predstavništva u Alžiru, MIP ne može planirati sredstva za potencijalnu rekonstrukciju i adaptaciju objekta”, potvrdili su resoru diplomatije.

Domaće institucije su krajem 2018. godine dale saglasnost za kupovinu objekta za smještaj diplomata iz BiH u Crnoj Gori. Novac je obezbijeđen od prodaje stana u Njujorku, odlukom iz februara prošle godine formirana je komisija za obavljanje tog posla u Podgorici, ali je pandemija usporila započeti posao.

U izvještajnom periodu su, kako je navedeno, ovlašćeni predstavnici donijeli jednoglasnu odluku da obustave proceduru zajedničke prodaje pet nekretnina bivše SFRJ u Africi južno od Sahare, Latinskoj Americi i Karibima do daljeg, čime se ostavlja prostor za potencijalnu unutrašnju raspodjelu imovine u tim regionima. Zajednički Komitet za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine počeo je i razgovore o imovini koja nije navedena u dodatku Aneksa “B”, a ranijih godina su prikupljeni podaci o jednom broju nekretnina i zemljišta za koje je potrebno utvrditi da li su u vlasništvu bivše SFRJ ili ih je zakupljivala za svoje potrebe.