Na području grada Tuzle klizišta predstavljaju opasnost visokog ranga sa aspekta ugroženosti usljed prirodnih nesreća. Obilne padavine često pogoršavaju situaciju. Prema riječima šefa Odjeljenja zaštite od požara i vatrogastva, Seada Mustajbašića, naglo otapanje velike količine snijega može dovesti do problema, stvaranja bujičnih poplava, a ako se bude postepeo otapao ne bi trebalo biti problema. Važno je istaći da stanje prate svakodnevno i za sada je sve u redu.
Prema podacima kartiranih klizišta izdvojenih na inženjerskogeološkoj karti koja je urađena za potrebe Prostornog plana grada Tuzla za period 2010-2030. godina i obrade podataka u GIS formatu, 4.977,40 ha terena ili 16,50% od ukupne površine grada Tuzle, zahvaćeno je procesom klizanja, a potencijalne lokacije za pojavu novih klizišta – labilne padine, zahvataju površinu od 2.012,30 ha ili 6,57% teritorije grada Tuzle, tako da je jasno zašto se situacija na terenu mora stalno pratiti.
Prema uporednim analizama stepena zastupljenosti klizišta, prema kriteriju broja klizišta, može se konstatovati da Grad Tuzla ima najugroženiju teritoriju u Bosni i Hercegovini i u regionu, sa 2.170 registriranih klizišta. Poređenja radi, u Kantonu Sarajevo, čija je površina 1.276 km2, registrovano je 880 klizišta.
Prema “Studiji upravljanje rizicima od klizišta u Bosni i Hercegovini”, koja je urađena u organizaciji UNDP-a 2015. godine, od 144 lokalne zajednice (79 općina/gradova Federacije BiH, 64 lokalne zajednice Republike Srpske i Brčko Distrikt) teritorija Grada Tuzla je najrizičnije područje u Bosni i Hercegovini sa aspekta pojave klizišta.
Model interventnih sanacija klizišta u 2024. i 2025. godini učinkovit mehanizam zaštite
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Tuzle, vijećnici su razmatrali informaciju u klizištima na području Tuzle u kojoj se između ostalog navodi da se model interventnih sanacija klizišta u 2024. i 2025. godini potvrđuje kao jedan od učinkovitijih mehanizama provođenju dijela mjera zaštite i spašavanja ljudi i njihovih materijalnih dobara, kako u fazi preventive, tako i u fazi otklanjanja posljedica. Pravovremeno izvođenje mjera omogućilo je stabilizaciju terena na više lokacija, dovelo do smanjenja rizika po stanovništvo i materijalna dobra, te spriječilo nastanak novih ili povećanja postojećih šteta.
Samo sanacione mjere, koje se svrstavaju u grupu interventnih mjera, omogućavaju Službi civilne zaštite da djeluje brzo i operativno, kako to obično zahtijevaju uslovi na terenu nakon aktiviranja ili širenja klizišta i ugrožavanja ljudi i materijalnih dobara, nakon čega se klizišta stavljaju pod odgovarajuću tehničku kontrolu.
Interventnim sanacionim mjerama eliminiše se stihijski karakter klizanja tla, što dalje direktno utiče na sprečavanje povećanja materijalne štete na terenu, kao i na smanjenje stepena rizika od uticaja klizišta na ljude i materijalna dobra.
U 2024. godini, realizirani su radovi na interventnim sanacijama klizišta u iznosu od 210.927,33 KM.
U 2024. godini realizovan jedan od prioritetnih projekata trajne sanacije klizišta u ulici Bajrama Malkočevića, MZ Brčanska Malta, ukupne vrijednosti 344.825,02 KM.
Ukupna vrijednost ugovorenih interventnih sanacija klizišta u 2025. godini iznosi 334.494,08 KM, a vrijednost završenih radova sa krajem novembra 2025. godine iznosi 287.180,02 KM.
Analize i iskustva prethodnog perioda potvrđuju da je nastavak planiranja interventnih mjera nužan, posebno zbog visokog geohazardnog potencijala tla u Tuzli, uticaja klimatskih promjena, složene geološke građe terena i kontinuiranog rizika od reaktivacije klizišta.
Nakon razmatranja vijećnici su usvojili zaključke:
1. Gradsko vijeće Tuzla konstatuje da su interventne sanacije nužan i efikasan mehanizam zaštite ljudi i materijalnih dobara, ali da imaju privremeni karakter.
2. Zadužuje se nadležna služba da, pored nastavka interventnih mjera, pripremi plan prioritetnih trajnih sanacija klizišta, uz procjenu potrebnih finansijskih sredstava i faznu realizaciju, uključujući i izradu katastra klizišta.
3. Gradsko vijeće očekuje da se u narednim budžetskim ciklusima osigura kontinuitet sredstava kako za interventne, tako i za trajne sanacije klizišta, u skladu sa realnim rizicima na terenu.
4. Gradsko vijeće Tuzla, polazeći od činjenice da je značajan broj klizišta na području grada Tuzle dugotrajan i da potpuna sanacija svih klizišta zahtijeva znatna finansijska sredstva i vrijeme, smatra opravdanim da se, pored interventnih i trajnih sanacija, razmotri i uvođenje modela kontrolisanih mikrosanacija klizišta.
5. U tom smislu, Gradsko vijeće Tuzla inicira razmatranje mogućnosti da se, pod jasno definisanim uslovima, uz prethodna odobrenja, stručni nadzor i kontrolu nadležnih gradskih službi, omogući sanacija manjih dijelova klizišta ili pojedinačnih ugroženih površina, posebno u slučajevima gdje postoje zainteresovani vlasnici objekata spremni da učestvuju u realizaciji takvih mjera – da plate mikrosanaciju.
Ovakav pristup bi omogućio:
– povećanje sigurnosti pojedinačnih stambenih objekata,
– smanjenje rizika daljeg širenja klizišta na okolne površine,
– rasterećenje sistema interventnih mjera,
– i efikasnije korištenje raspoloživih sredstava.
6. Gradsko vijeće Tuzla zadužuje nadležnu gradsku službu da ispita pravne, tehničke i sigurnosne uslove za primjenu ovog modela, te da Gradskom vijeću dostavi informaciju i eventualni prijedlog kriterija za kontrolisanu primjenu mikrosanacija klizišta
S.M. – Tuzlarije
