Vremenske nepogode diljem svijeta: Da li se radi o posljedicama klimatskih promjena?

Vremenske nepogode diljem svijeta: Da li se radi o posljedicama klimatskih promjena?

U subotu se veći dio istočne obale SAD-a probudio na polarnim hladnoćama i opasno niskim temperaturama, dok se to područje oporavlja od velike mećave koja je proteklih dana donijela obilan snijeg i jake vjetrove.

“Koža se smrzava u minuti”

“To može biti vrlo opasno”, rekao je meteorolog Dan Pydynowski. “Bilo koji nezaštićeni dio kože može se smrznuti u roku od minute”, dodao je.

Val polarne hladnoće dogodio se dok su komunalne službe čistile prometnice i ulice od mećave koja je istok SAD-a pogodila u četvrtak i petak, prisilivši vlasti da zatvore stotine škola, glavne zračne luke i željezničke veze.

Prije nego što je prestala u petak, prva veća snježna oluja u 2018. donijela je sa sobom vjetrove brzine 113 km/h, snježne nanose od više od pola metra u dijelovima savezne države Mainea i oko 40 centimetara u Massachusettsu, objavio je nacionalni meteorološki zavod.

Ciklonska bomba

Oluja nazvana “ciklonskom bombom” zbog naglog pada tlaka zraka, privukla je ledeni zrak sa sjevera i tako donijela novi hladni val.

Val polarne hladnoće i obilne padaline odgovorne su za najmanje 18 smrtnih slučajeva u posljednjih nekoliko dana, uključujući petero poginulih na prometnicama Sjeverne Karoline i troje u Teksasu.

Gradovi od Houstona do Bostona pojačali su napore za zbrinjavanje beskućnika u skloništa. Vlasti su izvijestile da je zbog izloženosti hladnoći umrlo troje beskućnika u Teksasu.

Oko 500 pripadnika Nacionalne garde mobilizirano je zbog pomoći hitnim službama uzduž istočne obale, uključujući 200 u New Yorku.

Australija na 47,3 stupnjeva Celzijevih

U nedjelju je pak zabilježen najtopliji dan od 1939. godine u Sydneyju gdje je temperatura u predgrađu Penrith dosegnula 47,3 stupnjeva Celzijevih i zbog vrućine je bio prekinut teniski meč Australian Opena.

Meteorološki zavod je prvotno objavio da je to najtopliji dan u području Sydneyja kad je temperatura dosegla 47,1 stupanj u zapadnom predgrađu Penrith.

Na stadionu gdje se igra kriket bilo je izmjereno 57,6 stupnjeva u sredini terena.

Natjecanje na međunarodnom teniskom turniru u Sydneyju također je obustavljeno kad su temperature premašile 40 stupnjeva Celzijevih. Francuskinja Kristina Mladenović, 11. igračica svijeta, prekinula je meč i na Twitteru napisala “Bila su 43 stupnja, a na igralištu možda i 50 u trenutku kada sam počela” te je izrazila žaljenje svojim fanovima, prenosi agencija AFP.

U širem području Sydneyja nametnuta je zabrana paljenja vatre kako bi se izbjegao rizik od požara, koji su uobičajeni u ljetnom razdoblju u Australiji.

Nekoliko požara već je zabilježeno u subotu, a veći broj kuća uništen je u državama Viktoriji i Južnoj Australiji.

Opasno razdoblje požara

U septembru 2017. Australci su upozoreni da se pripreme na opasno razdoblje požara nakon jedne od najsuših zima dosad.

Više od 200 rekorda u temperaturi premašeno je širom Australije između decembra 2016. i februara 2017., s toplinskim valovima, požarima i poplavama tijekom ljetnih mjeseci.

Stručnjaci su upozorili da su temperature kopna i mora pogođene klimatskim promjenama koje vode još ekstremnijim vremenskim uvjetima.

Zbog relativno male naseljenosti (24 miliona stanovnika) u odnosu na svoju površinu i velike ovisnosti o ugljenu kao energentu, Australija je jedan od najvećih svjetskih onečišćivača stakleničkim plinovima po glavi stanovnika.

Vrućine u Australiji uzrokovale topljenje asfalta

U subotu su temperature u Australiji bile malo niže, čak 7 stupnjeva Celzijevih, ali su svejedno dovele do topljenja asfalta na nekim mjestima, primjerice u državi Viktoriji i na otoku Tasmaniji.

Iako se najavljivalo da će u nedjelju doći do zahlađenja, temperature su samo porasle.

Zbog visokog vodostaja Rajne, porajnske metropole Koeln i Duesseldorf poduzimaju mjere za zaštitu od poplave, a promet Rajnom od Koblenza do Duisburga je u potpunosti obustavljen, priopćili su u nedjelju gradovi uzduž Rajne.

Vodostaj Rajne u ponedjeljak bi, kako je priopćila uprava Koelna, mogao prijeći granicu od devet metara čime prijeti poplava staroj gradskoj jezgri oko čuvene katedrale. Šetalište uz Rajnu je već mjestimice poplavljeno.

U Duesseldorfu je pripremljeno 40 tisuća vreća s pijeskom za obranu od eventualnog izlijevanja Rajne.

Kritična situacija

U subotu poslijepodne policija je patrolnim čamcima spasila nekoliko šetača koji su ostali odsječeni na jednom riječnom otoku nakon što ih je iznenadio nagli porast vodostaja.

Situacija je kritična i na južnim pritokama Rajne, Moselu i Saaru, ali i na Dunavu.

Smirivanje situacije očekuje se tek od utorka kada bi vodostaji trebali polako početi opadati.

Koeln su u prošlosti često pogađale velike poplave, posljednji put 1995. kada je poplavljeno cijelo područje starog grada.

Poplave i odroni tla u južnoj Njemačkoj

U petak su obilne kiše i otapanje snijega prouzročili poplave i odrone tla u južnoj Njemačkoj.

Stotinjak ljudi evakuirano je u gradu St. Blasienu u znak opreza zbog očekivanih vremenskih nepogoda. U drugim dijelovima države Baden-Wurttemberg policija je imala posla s poplavljenim prometnicama.

U gradu Kemptenu u Bavarskoj poplavljeni su podrumi i garaže, a obustavljen je riječni promet na rijeci Moselle i dijelovima rijeke Neckar.

Stručnjaci godinama upozoravaju na ekstremne uvjete zbog klimatskih promjena

Da će ekstremne vremenske pojave biti sve češće u Europi, ali i diljem svijeta stručnjaci upozoravaju već godinama. Tako kažu da će, ne zaustavi li se globalno zagrijavanje, ekstremni vremenski uvjeti izazivati čak 50 puta više smrtnih slučajeva u Europi.

Broj smrtnih slučajeva mogao bi narasti s 3000 na 152.000 godišnje, a najugroženija bi bila južna Europa, pišu znanstvenici u časopisu The Lancet Planetary Health. U tom području godišnje zbog posljedica klimatskih promjena umre 11 stanovnika po jednom milijunu, a predviđa se da će taj broj narasti na 700 po milionu.

“Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim
vremenskim prilikama”, rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.

Po njegovim riječima, “ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije, oko 350 miliona Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća”.

(Index.hr)