Pitanje izbora u mjesnim zajednicama u Tuzli iz administrativne teme sve više prerasta u jedno od ključnih pitanja lokalne demokratije. Udruženje „Ne diskriminacija – ne mobing“ Tuzla, kroz kampanju „Tuzla odlučuje: Vratimo Tuzlu građanima“, mjesecima upozorava da građani već više od tri decenije nemaju mogućnost da biraju i budu birani u savjete mjesnih zajednica.
Nakon javnih diskusija, sastanaka, obraćanja institucijama, zahtjeva za razgovor i pokretanja apelacije pred Ustavnim sudom BiH, Udruženje najavljuje novi korak: 03. juna planiraju održavanje javnog potpisivanja peticije za održavanje izbora u mjesnim zajednicama u Tuzli.
Prvi korak
Jedan od prvih javnih događaja u okviru kampanje održan je 20. februara u prostorijama Mjesne zajednice Slatina, gdje je Udruženje „Ne diskriminacija – ne mobing“ okupilo građanke i građane Tuzle na diskusiji pod nazivom „Skup za pravo glasa i dostojanstvo građana“.
Poruka skupa bila je jasna: Mjesna zajednica ne smije biti samo administrativna forma, nego prostor u kojem građani odlučuju o pitanjima koja direktno utiču na njihov svakodnevni život. Organizatori su tada istakli da građani Tuzle već 35 godina nemaju priliku birati svoje predstavnike u savjetima mjesnih zajednica, niti sami biti birani.
Kako je poručeno sa skupa, ovo nije napad na bilo koga, nego poziv na odgovoran razgovor o tome kako mjesne zajednice učiniti transparentnim, demokratskim i stvarno korisnim za građane.
U okviru projekta PRAGG – Proaktivni građani i građanke, održan je i radni sastanak u prostorijama Udruženja NDNM u Tuzli. Tada je kao glavni slogan projekta izabran: „Vratimo Tuzlu građanima Tuzle“.
Cilj kampanje je da se kroz zakonite, institucionalne i građanske mehanizme pokrene pitanje vraćanja mjesnih zajednica građanima. Udruženje smatra da mjesne zajednice ne mogu biti prostor zatvorenog odlučivanja, nego najbliži nivo demokratije, tamo gdje građani govore o rasvjeti, putevima, sigurnosti, komunalnim problemima, zelenim površinama i svakodnevnim potrebama naselja.
Upozorenja civilnog društva
Organizacije civilnog društva i građani više puta su upozoravali da se neprovođenjem izbora u mjesnim zajednicama otvara ozbiljan problem legitimiteta. Predsjednici i članovi savjeta mjesnih zajednica, prema tvrdnjama aktivista, godinama obnašaju funkcije bez neposrednog izbornog legitimiteta građana.
Posebno je problematizovano obrazloženje da su izbori komplikovani ili preskupi. Udruženje je ukazalo na primjere drugih lokalnih zajednica, poput Centra Sarajevo, Novog Sarajeva, Visokog i Jajca, gdje su izbori provedeni uz jasno planirana sredstva.
Zaključak aktivista je da izbori nisu neizvodivi, nego da za njih nema dovoljno političke volje.
Sastanci, zahtjevi i institucionalna šutnja
Udruženje je pokušalo otvoriti dijalog sa različitim institucijama. Traženi su sastanci sa savjetima mjesnih zajednica, Gradskom izbornom komisijom, Komisijom za ljudska prava i drugim tijelima. Međutim, odgovori su uglavnom vodili ka istom zaključku: nadležnost se prebacuje, a odgovornost nestaje u procedurama.
Sastanak sa dijelom Gradske izborne komisije Tuzla održan je nakon pisanog i elektronskog upita, ali je već na početku potvrđeno da provođenje izbora u mjesnim zajednicama formalno nije njihova nadležnost. Istovremeno, ostalo je otvoreno pitanje: ako Gradska izborna komisija nije nadležna, ko jeste?
Udruženje je ukazalo da u drugim sredinama upravo općinska ili gradska izborna tijela provode ove izbore nakon odluke vijeća, što znači da rješenja postoje tamo gdje postoji volja.
Posebnu pažnju izazvao je zahtjev Udruženja za sastanak sa Komisijom za ljudska prava i slobode Grada Tuzla. Udruženje je smatralo da je upravo ova komisija prirodno mjesto za razgovor o pravu građana da biraju i budu birani.
Ipak, zahtjev je proslijeđen Kolegiju Gradskog vijeća Tuzla, gdje je 20. aprila 2026. godine zaključeno da nema potrebe za održavanjem sastanka sa predstavnicima Udruženja, uz obrazloženje da je Gradsko vijeće već donijelo određene odluke vezane za izbore u mjesnim zajednicama.
Takav epilog otvorio je novo pitanje: da li formalno donošenje odluka znači da prestaje potreba za razgovorom sa građanima i civilnim društvom?
Apelacija pred Ustavnim sudom BiH
Nakon niza bezuspješnih pokušaja da se pitanje riješi kroz lokalne institucije, Udruženje „Ne diskriminacija – ne mobing“, zajedno sa 25 građana iz isto toliko mjesnih zajednica, podnijelo je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Predmet je evidentiran pod brojem AP-1203/26, a odnosi se na pravo građana da biraju i budu birani. Apelacijom se traži utvrđivanje povrede prava na slobodne i tajne izbore, kao i nalog nadležnim organima da u određenom roku donesu potrebne akte za provođenje izbora u mjesnim zajednicama.
Nakon javnih diskusija, institucionalnih zahtjeva, sastanaka, odbijanja dijaloga i pokretanja apelacije, Udruženje „Ne diskriminacija – ne mobing“ najavljuje novi korak.
Dana 03. juna planirano je održavanje javnog potpisivanja peticije za održavanje izbora u mjesnim zajednicama u Tuzli. Cilj peticije je da građani jasno iskažu stav da žele funkcionalne, demokratske i legitimne mjesne zajednice, u kojima će moći birati svoje predstavnike i učestvovati u donošenju odluka koje se tiču njihovog naselja i svakodnevnog života.
Priča o izborima u mjesnim zajednicama u Tuzli nije samo priča o jednoj proceduri. To je priča o tome da li građani imaju pravo da učestvuju u odlučivanju na najbližem nivou vlasti. Ako mjesna zajednica odlučuje o problemima koji su građanima najbliži, onda građani moraju imati pravo da biraju one koji ih u toj zajednici predstavljaju.
J. Jeremić
