Razgovor sa Editom Mazić, zastupnicom u Predstavničkom domu parlamenta FBiH
Kao većina mladih, i Edita Mazić iz Živinica, nakon završetka osnovnog i srednjeg obrazovanja, nastavila je sa daljim školovanjem i usavršavanjem, u čemu je i uspjela. Završila je Pravni fakultet u Tuzli, nakon čega je stekla zvanje diplomirane pravnice. Jedna je od onih, koji su budućnost vidjeli u ovoj državi, te je nastavila sa obrazovanjem i završila master studij iz prava. Uporedo je gradila i porodicu, koja je stub svakog društva. Ostvarila se i kao supruga i majka dvoje djece. Aktivnošću i društveno-političkoj uključenosti izborila se za mandat u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, gdje je aktivno učestovala u davanju inicijativa, ideja, donošenju odluka i izmjene određenih zakonskih regulativa. Kao jednu od najvažnijih inicijativa koje je uputila izdvaja „ Inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda od preduzeća ostvarenih radom termoelektrana“, na osnovu koje bi Budžet Grada Živinice svake godine bio uvećan za 2-3 miliona KM. Osim toga, sa ponosom ističe da je pored grupe zastupnika bila jedan od potpisnika i predlagača za donošenje jednog od najbitnijih zakona u pravnom sistemu „Zakon o raspodjeli javnih prihoda u FBiH“ koji je prihvaćen u oba doma PFBiH i koji stupa na snagu od naredne godine. Građani svih devet kantona su dovedeni u diskriminatoran položaj u odnosu na kanton Sarajevo, a ovim zakonom je ta nepravda ispravljena. O svim odgovornostima koje sa sobom nosi zastupnička pozicija u Parlamentu, usklađivanju privatnog i profesionalnog angažmana, jednakopravnosti spolova, ulozi žena u procesu odlučivanja, položaju mladih u Bosni i Hercegovini, razgovarali smo sa federalnom zastupnicom Editom Mazić.
Na početku nam recite, koliko truda i zalaganja za Vas kao mladu ženu i majku zahtijeva posao federalne zastupnice ? Koja bi bila poruka ženama i savjet kako da usklade privatni i profesionalni angažman?
Važno je napomenuti da sam od osnivanja našeg gradskog odbora u Živinicama prva i jedina žena koja je direktno izborila mandat za tu poziciju. Zaista sam sretna i ponosna što sam dobila povjerenje naših građana da ih predstavljam u ZD PFBIH. To je za mene čast i zadovoljstvo, ali sve to sa sobom nosi i niz odgovornosti, koje sam, nadam se većim dijelom uspjela opravdati. Na meni je „teret“ da pokažem i dokažem da žene nisu samo broj, već da su one te koje mogu donijeti promjene u svim sferama društva. Ono što bih poručila svim ženama jeste da su one te koje su naša pokretačka snaga, stub porodice, obzirom da sam i sama žena i majka, te pored svih tih porodičnih obaveza i zbog same prirode posla koji svakodnevno obavljam, znam da je sve to za ženu veoma težak i trnovit put, ali da to žena sve itekako može uspjeti ukoliko ima podršku porodice i istinski vjeruje u sebe. Dakle, moguće je uskladiti privatni i profesionalni život, jer su žene te koje svojom sposobnošću, upornošću i hrabrošću mogu donijeti promjene za bolje sutra svih nas.
Kao neko ko se zalaže za ravnopravnost spolova, vidite li određene pomake? Koliko žene postaju ravnopravne u bh društvu?
Kao federalna zastupnica i članica Komisije za jednakopravnost spolova u ZD FP uvijek sam zagovarala i podržavala inicijative, ideje, zaključke koji se tiču osnaživanja i afirmacije žene, ravnopravnost spolova i jačanje uloge žene u društvu.
Što se tiče samog pomaka vezano za ravnopravnost žena u svim sferama društva, mogu reći da ga ima, ali ne još uvijek dovoljno.
Prvi pomaci su učinjeni 2003g. donošenjem Zakona o ravnopravnosti spolova, koji obavezuje
sve političke subjekte, dakle na svim nivoima vlasti, da se minimalno 40% žena nađe na kandidatskim listama, ali dakle ne garantira da će tih 40% žena izboriti mandate.
Međutim, sama činjenica da žene čine preko 50% biračkog tijela je i više nego dovoljna. Ono što mi žene možemo učiniti po ovom pitanju da bi bile ravnopravnije u našem društvu jeste da budemo žena ženi podrška i da se same izborimo za ono što nam pripada.
Dakle, moja poruka svim ženama je da ne budu nijemi posmatrači, da se bore za svoja prava, jer su one te koje mogu napraviti pomake u svim sferama društva.
Kakva je njihova zastupljenost na funkcijama i koliko zapravo mogu ponuditi?
Zastupljenost žena na nekim važnijim upravljačkim funkcijama, kao i funkcijama gdje imaju moć upravljanja i odlučivanja je zaista mala u odnosu na muškarce.
Da su žene nedovoljno zastupljene pokazuje i činjenica da BiH, na primjer nikada nije imala niti jednu ženu članicu tročlanog predsjedništva koje ima funkciju šefa države.
Takođe, na poziciji predsjednika Federacije BiH, od uspostavljanja ove funkcije 1994.godine, bila je samo jedna žena u periodu od 2007. do 2011.godine. Muškarci su takođe dominirali i kao premijeri vlada kantona, a trenutno imamo samo jednu premijerku BPK- Aida Obuća u odnosu na ostalih devet kantona, gdje premijerske funkcije obavljaju muškarci.
Moglo bi se navesti zaista mnogo primjera funkcija na kojima su muškarci zastupljeniji kako od lokalnog tako do najvišeg, državnog nivoa. Međutim,žene mogu ponuditi zaista mnogo i to su više puta i dokazale.Ono što je potrebno jeste da im se daju veće šanse, jer su žene svojom sposobnošću, hrabrošću, mudrošću i znanjem vodile i dobile mnoge bitke. Ukoliko je jedna žena stub porodice bez koga ta porodice ne može funkcionistai, onda je taj stub zasigurno potreban i svakoj državi.
Šta poduzeti kako se i dalje ne bi isticale određene nejednakosti?
Obzirom da na svim nivoima vlasti u BiH postoji rodni debalans, mislim da se o tom pitanju ne trebaju samo baviti žene kao što većina našeg društva smatra. O ovom pitanju treba razvijati svijest i kod muškaraca, ali ne samo u smislu podrške. Oni su ti koji zajedno sa ženama trebaju preuzeti aktivnu ulogu u promovisanju rodne ravnopravnosti. Takođe, moramo razbiti stereotipe od strane patrijarhalnog društva u kojem živimo, gdje se na žene generalno ne gleda na isti način kao i na muškarce i to je jedan od najvećih problema čijim rješavanjem bi riješili i veći dio ovih nejednakosti.
Kao zastupnica ste imali određene prioritete za koje ste se uspjeli izboriti. Na što ste najviše ponosni što ste usvojili kao Zastupnički dom Parlamenta FBIH?
Za vrijeme mandatnog perioda smo donijeli zaista mnogo sistemskih zakona na nivou cijele FBiH i moram naglasiti da su nam podjednako važne bile sve kategorije stanovništva, obzirom da je potrebno poboljšati stanje društva generalno, kako mladih tako i onih najstarijih, naših penzionera. Posebno me raduje što su usvojeni zakoni na osnovu kojih će svi građani FBIH biti tretirani na jednak način, bez diskriminacije po mjestu življenja.
Željela bih istaći neke od značajnijih i sistemskih zakona koji su usvojeni u oba doma Parlamenta FBiH, gdje sam direktno učestvovala i zalagala se za njihovo donošenje i podršku:
Posebno sam ponosna što je usvojen jedan od značajnijih socijalnih zakona „Zakon o roditeljima-njegovateljima“ koji je na snagu stupio početkom 2022.g., koji znači da će se jednom od roditelja osoba sa invaliditetom priznati pravo na status „roditelja-njegovatelja“ te omogućiti naknada u visini neto najniže plate u FBiH, uz pripadajuće doprinose za penzijsko-invalidsko, zdravstveno i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.
Posebno sam ponosna što je usvojen jedan od značajnijih socijalnih zakona „Zakon o roditeljima-njegovateljima“ koji je na snagu stupio početkom 2022.g., koji znači da će se jednom od roditelja osoba sa invaliditetom priznati pravo na status „roditelja-njegovatelja“ te omogućiti naknada u visini neto najniže plate u FBiH, uz pripadajuće doprinose za penzijsko-invalidsko, zdravstveno i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.
Tako smo na jednoj od predhodnih sjednica usvojili Prijedlog Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, koji uređuje dva osnovna prava: pravo na dječiji dodatak i pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji. Usvajanjem navedenog zakona sva djeca i majke će biti tretirane na jednak način, odnosno sva prava će biti jednako dostupna svima bez diskriminacije istih prema mjestu življenja. Moram iskazati zadovoljstvo usvajanjem ovog zakona, jer u nekim kantonima nije bilo isplata po ovom pravu nikako, dok su u nekim kantonima te isplate bile znatno veće, te smatram da smo napravili jedan veliki korak koji će doprinijeti pronatalitetnoj politici usvajanjem ovog sistemskog zakona od značaja za cijelu FBiH.
Jedna od najvažnijih inicijativa koje sam uputila je „ Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda od preduzeća ostvarenih radom termoelektrana“, na osnovu koje bi Budžet Grada Živinice svake godine bio uvećan za 2-3 miliona KM, te kako bi sa ovim sredstvima doprinijeli realizaciji mnogih važnijih projekata na području grada Živinice.
Važno je napomenuti, da sam pored grupe zastupnika bila jedan od potpisnika i predlagača za donošenje jednog od najbitnijih zakona u pravnom sistemu „Zakon o raspodjeli javnih prihoda u FBiH“ koji je prihvaćen u oba doma PFBiH i koji stupa na snagu od naredne godine. Građani svih devet kantona su dovedeni u diskriminatoran položaj u odnosu na kanton Sarajevo, a ovim zakonom je ta nepravda ispravljena. TK je prema predhodno važećem zakonu oštećen za preko 300 mil.KM.
Na posljednjoj sjednici sam uputila inicijativu kojom bi se unaprijedila ukupna sigurnost svih građana BiH, da se ponovo donese, odnosno stupi na snagu Zakon o amnestiji na nedopušteno držanje oružja i minsko-eksplozivnih sredstava u FBIH, koji predviđa davanje amnestije od prekršajnog i krivičnog gonjenja za osobe koje ga dobrovoljno predaju, te pruža šansu svim fizičkim i pravnim licima da predaju oružje bez ikakvih posljedica, ali i da zatraže legalizaciju oružja koje se može registrovati i da se ne dokazuje njihovo porijeklo.Važno je napomenuti da je Odbora za pravdu i Opću upravu ZD FP razmatrao navedenu inicijativu i dao podršku istoj, te uputio u dalju proceduru.
Akcenat je stavljen i na mlade osobe. Kako trenutno vidite njihov položaj u društvu?
Kao mlada osoba želim poručiti da mladi ljudi nisu samo budućnost, mladi su sadašnjost. BiH ima ogroman intelektualni i biološki potencijal u mladim ljudima koji može pomoći i riješiti mnoge probleme u svim sferama našeg društva.
Ono što sam uvijek zagovarala jeste podrška i pomoć mladim ljudima na kojima opstaje budućnost svih nas. Kao žena i mlada majka uvijek sam se zalagala za donošenje sistemskih i zakonskih rješenja koja će djelovati motivirajuće na mlade bračne parove u smislu planiranja i zasnivanja porodice, kao i povećanje stope nataliteta. Tako smo na jednoj od predhodnih sjednica usvojili Prijedlog Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, koji uređuje dva osnovna prava: pravo na dječiji dodatak i pravo na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji. Usvajanjem navedenog zakona sva djeca i majke će biti tretirane na jednak način, odnosno sva prava će biti jednako dostupna svima bez diskriminacije istih prema mjestu življenja. Moram iskazati zadovoljstvo usvajanjem ovog zakona, jer u nekim kantonima nije bilo isplata po ovom pravu nikako, dok su u nekim kantonima te isplate bile znatno veće, te smatram da smo napravili jedan veliki korak koji će doprinijeti pronatalitetnoj politici usvajanjem ovog sistemskog zakona od značaja za cijelu FBiH.
Koji su to najveći problemi mladih i da li je njihova uključenost i aktivizam ključna u stvaranju boljih uslova života u lokalnoj zajednici i državi?
Kao neko ko stalno radi na terenu sa našim građanima, prvenstveno sa mladim ljudima, često razgovaramo o problemima sa kojima se svakodnevno susreću kao i razlozima njihovog odlaska iz BiH. Prije svega, važno je napomenuti aktivizam je zaista koristan u stvaranju boljih uslova života u državi, ali je upitno da li je taj aktivizam prisutan u potrebnoj mjeri.Smatram da moraju biti dosta aktivniji, jer su oni ti koji mogu i i trebaju biti nosioci mnogih promjena. Potrebno je da se čuje što jače glas mladih ljudi. Nažalost, većina njih su nijemi posmatrači upravo zbog toga jer nemaju povjerenje u državne institucije i smatraju da njihovo mišljenje ne dopire do istih. Generalno problemi mladih se prvenstveno odnose na rješavanje pitanja radno-pravnog statusa, stambenog pitanja i na kraju onog najvažnije sigurnost njihovog ostanka i opstanka u BiH. Kao odgovor na sve ovo, nedavno smo održali tematsku sjednicu Komisije za pitanja mladih ZD PFBIH na kojoj su bile razmatrane teme i analiza provedbe zakona o mladima FBIH, zdravstvena i socijalna briga mladih, rad, zapošljavanje i preduzetništvo.Takođe, zaključci sa te tematske sjednice su upućeni na dnevni red ZD PFBIH koji su jednoglasno usvojeni s ciljem doprinošenja boljem položaju mladih u FBIH. Ovo je jedan od načina kojima nastojimo ne samo da zadržimo mlade u BIH, već da im omogućimo i pozitivno okruženje za kvalitetan život u državi.
Mladi su budućnost svake zemlje, pa i naše. Koliko zapravo možemo govoriti o tome kao svjetloj strani našeg društva, kada većina njih opstanak i ostanak ne vidi u ovoj državi? Kako i na koji način ih zadržati ovdje?
Na mladima svijet ostaje, oni su ti koji će prenositi našu tradiciju i kulturu i mislim da je to ono najvažnije zbog čega mladi trebaju ostati u svojoj državi. BiH je bogata država, koja nam je pružila mnogo toga, počev od naših bogatih rijeka, polja i šuma pa sve do naše kulture i tradicije koju moramo poštovati i prenositi na sljedeće generacije kako bi sačuvali svoj identitet. Međutim, da bi zadržali mlade ljude prvenstveno je potrebno da vratimo njihovo povjerenje u nadležne institucije, te da im osiguramo život dostojan čovjeka, odnosno obezbijedimo osnovna egzistencijalna sredstva kako bi ostali u svojoj državi i zasnovali porodicu. Predhodno sam navela na koji način i šta trebamo uraditi da bi to ostvarili. To je minimum onoga što možemo i moramo učiniti, jer mladi su zaista najsvjetlija tačka našeg društva.
Osvrnimo se i na već ugrožen standard stanovništva i stalna povećanja cijena, a samim tim i veće troškove života? Kada uzmemo u obzir da su plate male, a troškovi života sve veći , hoće li to uticati na još masovniji odlazak iz BIH?
Uzimajući u obzir stalna povećanja cijena i sve veće troškove života, sve to će itekako uticati na masovniji odlazak stanovništva iz BIH. Neophodno je donijeti i ponuditi konkretne mjere kako bi zaustavili rast cijena, te povećati naknade i primanja za sve kategorije. Mi smo na jednoj od predhodnih sjednica ZD PFBIH usvojili set izmjena i dopuna boračkih zakona kojima su uvećane naknade za lične i porodične invalidnine, te se uvodi tzv. švicarska formula po kojoj će se naknade usklađivati u skladu s porastom BDP i potrošačkih cijena. Tako smo im dali jedan vid sigurnosti da im prava neće biti umanjena. Takođe u ovoj godini smo imali redovno i vanredno usklađivanje penzija, te moramo i dalhe nastaviti u tom pravcu kako bi našim penzionerima, koji su život proveli u svojoj državi osigurali život dostojan čovjeka.
Da bi došlo do povećanja minimalnih plata, potrebno je da usvojimo dva važna ekonomska zakona, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima u FBIH, te bi na taj način otklonili prepreke za takva povećanja.
Dakle, naša obaveza je da u narednom periodu radimo na povećanju minimalnih plata, te nastavimo sa donošenjem svih onih sistemskih zakona koji će jednako tretirati sve građane FBIH bez obzira na mjesto življenja, te osigurati povećanje naknada za sve njih kako bi im obezbijedili osnovna egzistencijalna sredstva.
Razgovarala Mubina Biščić-Delmanović