Žene žrtve nasilja često se vraćaju nasilniku: Kako to spriječiti?
Svaka peta žena u Bosni i Hercegovini iskusila je neku vrstu partnerskog nasilja, a samo pet i po posto njih je zatražilo pomoć organizacija koje brinu o žrtvama. U našoj zemlji postoji osam sigurnih kuća kroz koje godišnje prođe na stotine žena žrtava porodičnog nasilja, kao i djece. Mnoge od tih žena, nakon boravka u Sigurnoj kući, vraćaju se kroz određeni period nasilnicima, jer nisu ekonomski samostalne.
”Devedeset posto žena žrtava nasilja se vraća nasilniku isključivo iz ovog segmenta jer je ekonomski zavisna”, kaže Jelena Mišić, direktorica Udruženja ”Budućnost” Modriča.
Novim projektom koji finansira Evropska unija, cilj je finansijski ih podržati i osnažiti.
”Projektom je zamišljeno da ispred svake Sigurne kuće imamo osam do 10 korisnica, žrtava nasilja, koje će proći edukacije, da steknu samopouzdanje, da osmisle neku svoju ideju, da izrade biznis plan, kako bi sljedeće godine aplicirale na javni poziv, jer je projektom zamišljeno da se dodijeli 15 grantova”, navodi Mišić.
Predstavnica Udruženja ”Vive Žene” Tuzla Danijela Huremović navodi da će kroz ove edukacije one moći unaprijediti svoj rad.
”Na način da će kroz tu edukaciju i sredstva koja budu dobili, moći taj resurs koji imaju iskoristiti na način da pribave određena sredstva koja će im obezbijediti egzistenciju za život”, rekla je Huremović.
Nakon edukacije bit će osposobljene za izradu samostalnih planova i pokretanje biznisa. Njih 15 dobit će finansijsku pomoć u vrijednosti do tri hiljade eura za svoj biznis. Ranije su ove organizacije imale slične projekte koji su zapravo pokazali da su žene osnažene i da se u takvim slučajevima ne vraćaju nasilniku.
”Niko od nas ne garantuje, da će bez obzira na dodijeljeni grant, možda ta žena se stvarno uspjeti osamostalit. Naravno, nije predviđeno da ona može živjeti super od bilo kog proizvoda, ali će joj dati doprinos u tom odvajanju i borbe za nekakav život bez nasilja”, ističe Mišić.
Najčešće se žene odlučuju za pokretanje biznisa koji se odnosi na krojački zanat, preradu hrane ili poljoprivrednu proizvodnju. U ovim organizacijama vjeruju da će uspjeti podstaknuti i druge žene koje ne dobiju finansijsku podršku kroz projekat, da se odluče aplicirati na druge fondove koje nude podršku žrtvama nasilja.