U BiH raste interes za digitalne valute

U BiH raste interes za digitalne valute

Zbog snažnog rasta vrijednosti bitkoina i drugih kriptovaluta, odnosno digitalnih valuta, na svjetskom tržištu, sve veći broj građana BiH zainteresovan je za ulaganje u ovaj vid digitalnog poslovanja.

Bitkoin, kao najpoznatija digitalna valuta, zabilježio je do sada najveću vrijednost u svojoj istoriji, a njegova vrijednost trenutno fluktuira između 38.000 i 40.000 dolara, što je vrijednost veća od 60.000 maraka, odnosno za samo jedan bitkoin u BiH je moguće kupiti bolji auto ili čak i kuću.

Koliko je interes porastao, svjedoči i činjenica da na internet platformi za kupovinu i prodaju olx.ba postoji mnogo profila i oglasa na kojima se trguje kriptovalutama.

Banjalučanin Boris Majstorović, vlasnik i izvršni direktor jedne firme u Banjaluci, jedinog poslovnog subjekta u BiH koji se bavi kriptovalutama, kaže da je od decembra prošle godine do danas zabilježen jedan od najvećih interesa za ulaganje u kriptovalute te da svakodnevno dobijaju nove klijente.

Kako kaže, postoji mogućnost da sadašnji interes za kriptovalute bude veći i od zasad rekordnog interesa za ove valute još od 2018. godine, kada je vrijednost bitkoina prešla 20.000 dolara.

Majstorović kaže za “Nezavisne” da postoje dva tipa klijenata koji koriste usluge njegove mjenjačnice.

U prvu grupu spadaju, navodi, tzv. rudari, koji ulažu u mašine i opremu, a onda kada zarade određenu količinu bitkoina, razmjenjuju ih za klasične valute ili kupuju opremu za dalje investiranje u “rudarenje”.

Druga grupa je, kako kaže, zainteresovana da sačuva vrijednost novca koji je zaradila, a ne želi da ga stavlja u banke zbog niskih kamatnih stopa.

“To su građani, od državnih službenika, doktora pa do automehaničara, koji žele da manji dio novca koji su zaradili invesitraju očekujući u budućnosti još veće prihode”, kaže Majstorović.

On ističe da su u toku razgovori s vlastima da se usvoje odgovarajući zakoni, kako bi se olakšalo poslovanje i rad s digitalnim valutama, ali naglašava da se i u sadašnjim uslovima može raditi legalno, posebno kad je u pitanju saradnja s policijom, kako bi se spriječilo pranje novca i finansiranje nedozvoljenih aktivnosti.

“Zalažemo se za donošenje zakona o digitalnoj imovini, kakav postoji u većini razvijenih zemalja. Sličan zakon donesen je u Skupštini Srbije. Imamo odličnu saradnju s MUP-om RS i SIPA, jer zajedno s njima činimo sve napore da spriječimo zloupotrebe”, naglasio je Majstorović.

Inače, bitkoin je atraktivna alternativa tradicionalnim valutama zato što je sistem decentralizovan, odnosno nemoguće je da ga kontroliše pojedinac, banka, država ili neka korporacija.

Zasnovan je na tehnologiji pod nazivom blokčejn, koji bi se najprostije mogao objasniti kao decentalizovani i otvoreni digitalni računovodstveni sistem, na koji se hronološki zapisuje svaka transakcija bitkoinom. Prednost ovog sistema je u tome što je on javan, odnosno svako ko želi može se uključiti u verifikaciju svih transakcija, a koje se zapisuju na blokčejnu. Ovaj proces verifikacije zove se “rudarenje”, a svako ko se uključi, može biti nagrađen tako što se u njegov novčanik upisuje mala količina bitkoina.

Sistem funkcioniše na način da, kada jedna osoba koja je vlasnik digitalnog bitkoin “novčanika” prebaci novac u “novčanik” drugog korisnika, blokčejn automatski upisuje tu transakciju, ali sakrivajući identitet korisnika koji su izvršili transakciju. Svi “rudari” na blokčejnu mogu provjeriti, odnosno verifikovati da li osoba koja plaća ima dovoljnu količinu bitkoina u svom “novčaniku”, a takođe verifikuju da se istom količinom bitkoina ne plaća dva puta.

Uprkos sve većoj popularnosti digitalnih valuta, mnogi vjeruju da one u doglednoj budućnosti neće zamijeniti klasične valute, jer je njihova količina fiksirana kompjuterskim kodom, dok se klasične fiat valute mogu kontrolisano doštampavati u skladu s ekonomskim rastom, što omogućuje lakše kreditiranje privrede i vođenje monetarne politike, pišu Nezavisne novine.