Romski jezik će u školama TK biti dostupan od septembra
Romski jezik nosi korijene iz sjeverne Indije. U nastavnom procesu u Bosni i Hercegovini romski jezik još uvijek nije zastupljen, a Romi kao nacionalna manjina upozoravaju na nestajanje vlastitog jezika.
Bez sistemskog izučavanja u školama u Bosni i Hercegovini, romski jezik koji ima 8 padeža i 150 dijalekata ne samo da doživljava transformaciju, nego postepeno nestaje.
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini živi 17 hiljada Roma, ali je pretpostavka da ih je mnogo više, budući da je većina iskazala pripadnost nekom od konstitutivnih naroda. Porazna ječinjenica da pravo na izučavanje svog jezika još uvijek čekaju.
Određene korake kada je u pitanju uvođenje romskog jezika u određene institucije i ustanove, poduzeli su u Ministarstvu obrazovanja i nauke TK. Uskoro se očekuje i izrada nastavnog plana i programa vezanog za izučavanje ovog jezika.
Fikret Vrtagić, pomoćnik ministra za obrazovanje i nauku Tuzlanskog kantona, kaže da se nada da će nastavni plan i program biti gotov u toku godine i da bi za narednu školsku godinu 2022- 2023, mogli ponuditi djeci, romskoj i neromskoj, izučavanje romskog jezika kao fakultativnog predmeta.
Inicijativa i borba da se u škole U Tuzlanskom kantonu uvede romski jezik traje od 2017 godine. Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona i Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona prepoznali su tu potrebu i formirana je radna grupa uz podršku i misiju OSCE_a u Bosni i Hercegovini, kancelarija Tuzla.
Na pitanje da li će to biti samo Romski jezik ili i historija i kultura Romskog jezika, Bajramović je rekla: ,,Naravno da bi se izučavala historija, kultura i tradicija Roma u cilju smanjenja predrasuda i diskriminacije kod djece. Očuvanje tradicijskih vrijednosti i izučavanje romskog jezika u školama, jako je bitno i u pogledu opstojnosti i očuvanja romske tradicije u Bosni i Hercegovini. Ne trebaju nas deklarisati samo kao svirače i plesače jer imamo mi i dosta drugih dobrih kvaliteta. Pokušavamo očuvati romsku kulturu, tradiciju koja je jako bogata i naravno romski jezik, jer smatramo da je to identitet jednog naroda. To što želimo postići i što nam je glavni cilj, jeste da se smanje predrasude i diskriminacija koja, nažalost još uvijek postoji prema Romima i Romkinjama. Uzrok tome može biti upravo to što ljudi ne poznaju dovoljno romsku kulturu i tradiciju jer se nekad naša kultura i tradicija odražava na negativan način kod većinske populacije, kazala je Bajramović.
Na pitanje ko će predavati Romski jezik, da li imaju udžbenike, da li postoje neke prepreke oko izvođenja nastave, Bajramović je rekla: ,,Prepreka je a i ne mora biti nastavni kadar, jer nažalost nema Roma/kinja koji bi bili stručni da predaju, ali uz podršku romskih aktivista i edukacije mogu predavati i ne romi. Udžbenike trenutno nemamao mada ima primjeraka iz susjednih zemalja koje bi mogli koristiti. Prije 11 godina svjetlo dana je ugledao i prvi bosansko – romski rječnik, pjesnikinja i spisateljica Hedina Tahirović koja je također uključena u aktivnosti tako da će bez sumnje kao neko ko ima sve kvalifikacije i neko ko je kompetentan kad govorimo o romskom jeziku dati svoj doprinos u izradi udžbenika.
Na pitanje da li je sigurna da će u septembru Romski jezik biti uveden u škole jer se to i ranije najavljivalo, gospođa Bajramović kaže da su uradili sve što je do njih, ostalo je do Ministarstva obrazovanja TK i donekle do pedagoškog zavoda, ali da ne vidi razlog ako stvarno postoji volja da nastava romskog jezika ne krene u septembru.
Na Tuzlanskom Kantonu prema podacima ministarstva 76 učenika koji se izjašnjavaju kao pripadnici ove nacionalne manjine pohađa srednju školu, a u osnovnoj školi 570 učenika. Romski jezik bi trebao biti uveden za sada samo u osnovne škole, kao fakultativna nastava u početku.
(Mreža mira)