Koliko zaista trebamo vježbati da bismo bili u dobroj formi

Koliko zaista trebamo vježbati da bismo bili u dobroj formi

Visoka razina tjelesne aktivnosti nije štetna kad je riječ o zdravlju srca i sprječavanju pojave kardiovaskularnih bolesti, rekli su naučnici ove sedmice u studiji koja je razotkrila mit da previše vježbanja možda nije uvijek korisno, prenosi portal zadovoljna.hr

Studija objavljena ove sedmice u stručnom časopisu PLOS Medicine otkrila je da je “svaki korak važan” za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, izjavili su naučnici, te da najmanji rizik od srčanih bolesti imaju ljudi koji najviše vježbaju.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su globalni uzrok smrt i godišnje diljem svijeta od njih umre gotovo 18 milijuna ljudi, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Studija je obuhvatila više od 90.000 ljudi bez ranijih srčanih bolesti koji su pristali nositi akcelerometar za mjerenje tjelesne aktivnosti 7 dana sedmično i pratila ih je tokom petogodišnjeg razdoblja.

Studija je obuhvatila više od 90.000 ljudi bez ranijih srčanih bolesti koji su pristali nositi akcelerometar za mjerenje tjelesne aktivnosti 7 dana nedeljno i pratila ih je tijekom petogodišnjeg razdoblja.

To razotkriva mit da postoji vrhunac nakon kojeg ne biste trebali više vježbati. Nema ograničenja onoga što možete učiniti u smislu tjelesne aktivnosti (za poboljšanje zdravlja srca), rekao je Rema Ramakrishnan, biostatičar i epidemiolog sa Sveučilišta u Oxfordu koji je bio suvoditelj studije. 

Aiden Doherty, profesor s oksfordskog univerziteta koji je radio s Ramakrishnanom, izjavio je da su rezultati studije snažna potpora savjetu SZO-a  da ljudi trebaju težiti tome da sedmično imaju najmanje 150 do 300 minuta umjerenog do jakog aerobnog vježbanja.

Ovo je najveća studija ikada tjelesne aktivnosti mjerene napravom i bolesti srca. Ona pokazuje da je tjelesna aktivnost vjerojatno još važnija nego što smo prije mislili, rekao je. Naučnici su rekli da su rezultati bili slični za muškarce i žene.