INTERVJU: Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva TK o listama čekanja, esencijalnoj listi lijekova, elektronskom receptu…

Zdravstveni sistem u Tuzlanskom kantonu na zadovoljavajućem je nivou. Univerzitetski klinički centar Tuzla danas je među vodećim zdravstvenim ustanovama u državi, a potvrda tome je i priznanje koje je dobio od građana – kao najbolji klinički centar. Međutim, problema itekako ima, no, kako tvrde nadležni oni se pokušavaju i u velikoj mjeri uspijevaju riješiti. Upravo o zdravstvenom sistemu, esencijalnoj listi lijekova, propisivačkoj praksi, listama čekanja, novinama u zdravstvu, razgovarali smo sa ministrom zdravstva TK Bahrudinom Hadžiefendićem.

Nezavisni.ba: Ministre Hadžiefendić, krenut ćemo sa pitanjem o zdravstvenom sistemu u TK. Kako ga vi ocjenjujete? Može li se uporediti sa drugim kantonima i regijama?

U situaciji u kakvoj jesmo, kao država u cjelini, mogu reći da zdravstveni sistem u TK funkcioniše znatno bolje u odnosu na ostale kantone, pa i mnogo veće centre, prije svega mislim na Sarajevo i Sarajevski kanton koji ima duplo veći budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja, duplo veći budžet za esencijalnu listu lijekova a koji ima znatno manji broj osiguranika nego naš kanton. Uzet ću Univerzitetski klinički centar Tuzla za primjer, sve usluge koje se obavljaju, mi možemo u ovim vremenima pohvaliti, naraočito na provođenju tih procedura iz tercijarnog zdravstvenog nivoa, kada je u pitanju kardio hirurgija, interventna radiologija, ono što se nije nikad radilo ovdje, sada se radi i po čemu smo postali prepoznatljivi. Primjer za to je i priznanje koje je UKC Tuzla dobio kao najbolja zdravstvena ustanova u BiH. Nadalje i svih 13 domova zdravlja i Opća bolnica Gračanica funkcionišu na način kako se može funkcionisati u izuzetno teškoj ekonomskoj situaciji, a to je da se pružaju sve zdravstvene usluge svim stanovnicima TK.

Nezavisni.ba: Ranije su u zdravstvenim ustanovama na području TK postojale takozvane liste čekanja. Obzirom da je to pitanje koje interesuje i tiče se svih pacijenata, moramo vas pitati, kakvo je danas stanje?

Nažalost, liste čekanja imamo i danas. Istina je da su se u posljednju godinu-dvije one smanjile. Vi i u najrazvijenim zemljama Evrope imate liste čekanja, nažalost bolest nema vremena da čeka, i svi naši pacijenti očekuju da svoje preglede ili CT snimke ”odrade” za dan, dva ili pet dana, što nije slučaj ni u Norveškoj, jednoj od najrazvijenih zemalja, gdje se čeka do pet-šest mjeseci. Mi se trudimo da sve liste čekanja svedemo na minimum, uveli smo mnogo pristupa rješavanju tog problema i to je put koji nije lagan, ali radimo sve kako bi te liste bile manje.

Nezavisni.ba: U zdravstvenom sistemu vrlo su važne esencijalne liste lijekova, a kod nas je to posebno izraženo, jer mnogi stanovnici žive od minimalnih primanja. Kakav je Tuzlanski kanton po pitanju esencijalne liste lijekova?

Mi smo kanton koji je svoju esencijalnu listu lijekova u potpunosti prilagodio federalnoj generičkoj listi koju svake godine propisuje federalni ministar, na kojoj su prisutni svi proizvođači lijekova koji svoje preparate imaju registrovane u BiH. Ono što smo pružili našim osiguranicima je da sve ono što je registrovano imaju pravo da koriste. Sada smo usvojili i prilagodili Pravilnik o cijenama na nivou BiH koji je smanjio cijene lijekova do 12 posto, što predstavlja dodatnu uštedu u sistemu zdravstvenog osiguranja. Esencijalna lista lijekova TK je do skora bila jedina koja je ovako usvojena i bila potpuno prilagođena federalnoj listi. Tek unazad par mjeseci su jedan ili dva kantona to uradili. Mi smo zadovoljni našom listom. Na pragu je donošenje nove liste, i isto ćemo postupiti. Naravno da će svi domaći proizvođači biti na njoj zastupljeni kao i do sada, sa svim preparatima koje imaju.

Nezavisni.ba: Nedavno je provedena kontrola propisivanja lijekova, šta je ona pokazala?

Zavod zdravstvenog osiguranja je sa Ministarstvom zdravstva TK proveo kontrolu rada i načina propisivanja lijekova koji se nalaze na esencijalnoj listi lijekova TK u svim javnim zdravstvenim ustanovama na području Kantona. Uočene su nepravilnosti koje se rezultirale time da su dvojici ljekara privremeno oduzete šifre za propisivanje. Govorimo samo o lijekovima koji se nalaze na esencijalnoj listi lijekova. Ovom kontrolom smo dobili stvarno stanje kada je u pitanju propisivačka praksa i ovo privremeno oduzimanje šifre se odnosi na to da se pomenuti ljekari nisu pridržavali doktrinarnog pristupa koje je utvrdila Komisija za kontrolu propisivanja lijekova. Ovu Komisiju su činili upravo ljekari koji poznaju pravila propisivačke politike. Mislim da smo ovom kontrolom zadovoljni jer nismo uočili više nepravilnosti. Ubijeđen sam da će se i ove nepravilnosti ispraviti i da će u budućnosti kontrola propisivačke prakse donijeti rezultate koje mi očekujemo, a to je očuvanje budžeta koji je namijenjen za lijekove sa esencijalne liste.

Nezavisni.ba: Prekoračen je budžet za lijekove sa esencijalne liste u prvoj polovini 2017.?

Što se tiče prve polovine godine, to je istina. Cijelu prošlu godinu smo se držali u granicama, a zapravo bila su sporna samo dva mjeseca ove godine. Nakon urađene kontrole, mi dobijamo informacije da se taj budžet vratio u one okvire u kojima bi trebao i biti.

Nezavisni.ba: Hoće li doktori kojima su privremeno oduzete šifre za propisivanje lijekova, imati priliku vratiti ih u narednom periodu?

Naravno da će moći vratiti te šifre, i to odlukom menadžmenta ustanova u kojima rade i Komisije za kontrolu propisivanja lijekova koja je izrekla tu mjeru, uz napomenu da će se ove kontrole nastaviti i u narednom periodu, da će Ministarstvo zdravstva i Zavod provoditi ne samo kontrolu propisivačke prakse nego i kontrolu poslovanja i korištenja svih sredstava koja se potrebna u cilju funkcionisanja zdravstvenog sistema.

Nezavisni.ba: Ne možemo se ovom prilikom ne osvrnuti i na dugo najavljivano uvođenje elektronskih recepata u zdravstvenim ustanovama. Šta je s tim postupkom?

Što se tiče elektronskog recepta koje smo mi započeli, Ministarstvo i Vlada, te Zavod zdravstvenog osiguranja, mogu reći da još uvijek stojimo u mjestu iz razloga što je implementacija takvog projekta podložna Zakonu o javnim nabavkama. Da je sve bilo idealno, projekat bi zaživio s početkom ove godine, međutim pred Uredom za žalbe se našla žalba jednog od ponuđača tog idejnog rješenja za softver elektronskog recepta. Znate da se odluke na žalbe čekaju više mjeseci, pa i godinu. Trenutno stojimo u mjestu, s tim da se iskreno nadam da će drugi krug, druga objava tog poziva ovaj put proći bez žalbi.

Nezavisni.ba: Ima li naznaka, kada bi to moglo biti?

Po mojim informacijama koje sam dobio iz Zavoda zdravstvenog osiguranja, u septembru bi se moglo krenuti sa realizacijom ovog projekta.

Nezavisni.ba: Spominjemo elektronske recepte, a moramo spomenuti i elektronske knjižice. Kada građani mogu očekivati takve knjižice, odnosno uvođenje takvih novina?

Elektronske knjižice su nešto što slijedi nakon uvođenja elektronskog recepta, to je sljedeća stepenica koju ćemo uraditi čim implementiramo elektronske recepte.

Nezavisni.ba: Osvrnut ćemo se ovom prilikom i na liječenje neplodnosti. Vlada i Ministarstvo izdvajaju određeni dio novca za takvo liječenje. O kom iznosu govorimo i ko ga može koristiti?

Kada je u pitanju liječenje neplodnosti, mi smo već drugu godinu u tom projektu u saradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja, gdje smo parovima koji imaju potrebu za vantjelesnom oplodnjom omogućili refundiranje dijela troškova tih procedura na način da prvi pokušaj sufinansiramo sa 3.000 KM, drugi pokušaj sa 2.000 KM i to je dalo jako dobre rezulate.

Nezavisni.ba: Kakva je procedura za one parove koji žele ostvariti to pravo?

Nakon konzilija koji ustanovi da par ima potrebu za takvom procedurom, oni imaju pravo da biraju gdje će to uraditi i svoje račune od tih urađenih procedura dostavljaju Zavodu koji im refundira ove iznose. I to je nešto na čemu mi moramo i u budućnosti raditi. Znate i da je Skupština TK usvojila predloženi federalni Nacrt o potpomognutoj oplodnji i mislim da će to biti jedan veliki korak kako bi doveli do toga da pojavu sve manjeg broja živorođene djece dovedeno na jednu granicu i da spriječimo nastanak bijele kuge, odnosno spriječili da postanemo zemlja starih ljudi.

Nezavisni.ba: Za kraj, jesu li sredstva koja se izdvajaju za zdravstvo, uistinu dovoljna za više od 400 hiljada stanovnika – najmnogoljudnijeg kantona?

S obzirom na budžet Kantona i budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja, mislim da jesu. Može to biti puno bolje, ali vratit ću se na Sarajevski kanton koji ima duplo više sredstava, a ne pokazuje ni blizu rezultate koje mi imamo.

(nezavisni.ba)