“Do popisa 2023. neće biti ništa za popisivanje”

"Do popisa 2023. neće biti ništa za popisivanje"

Popis poljoprivrednih dobara u BiH bio je potreban još davno, ali je problem što će zbog veoma lošeg stanja u poljoprivredi najavljeni popis za septembar 2023. godine kasno doći, jer do tada poljoprivrede neće ni biti, smatraju predstavnici poljoprivrednih udruženja.

Poljoprivrednici ističu da je popis trebalo uraditi mnogo ranije, jer bi, kako objašnjavaju, spriječio kriminal koji je i u ovoj oblasti prisutan, ali bi i omogućio pristup fondovima EU, što bi poljoprivrednicima olakšalo rad.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za “Nezavisne” kaže da dugi niz godina poljoprivrednici u Srpskoj zahtijevaju od nadležnih da se prije svega uradi nulti popis životinja, a svakako i poljoprivrednih površina, kako u zatvorenim, tako i na otvorenim prostorima.

“Međutim, to nikada nije dovedeno do kraja. Šta su razlozi, ne znamo, a bude li ovakav trend vođenja računa o poljoprivredi kao što je to danas od strane državnih institucija, 2023. godine imaće malo šta da popišu kada je u pitanju poljoprivreda. Ovo što se sada radi dovelo je do toga da naročito stočarski sektor propada cijelu godinu, jer su otkupne cijene izuzetno niske i imamo, takođe, ma šta oni govorili, prekomjerni uvoz koji nije pratio pad potrošnje. Ovdje pričam o mesu, tako da smo jednostavno dovedeni na rub opstanka. Dakle, kada dođe 2023. godina, budu li imali ovakav odnos prema poljoprivredi, slabo će šta imati za popisivanje”, rekao je Marinković.

I Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, smatra da do 2023. u BiH neće biti poljoprivrede ako na ovaj način bude vođena i ako se budu tražili razlozi da se ne uvedu prelevmani.

“Na selu više niko ne živi, svi su otišli. Poljoprivreda nestaje, a 2023. godine ćemo popisati da više nemamo ništa sem imanja nekoliko tajkuna”, rekao je Usorac i dodao da je popis poljoprivrede samo “bačena bomba”. Ističe da se ovim popisom želi utvrditi propast poljoprivrednika i ništa drugo.

Iz Udruženja vinogradara BiH kažu da im popis ne znači mnogo, jer su vinogradari svoja imanja davno popisali i stavili u registar.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za “Nezavisne” ističe da je popis poljoprivrede potreban i da ga je još davno trebalo uraditi.

“Vječito su nekakve opstrukcije i upravo je to razlog što nemamo ni pristup evropskim fondovima te nam godišnje propada stotinak miliona. To je trebalo uraditi, ne samo radi pristupa tim fondovima, nego i radi stanja u državi i sprečavanja kriminala. Smanjio bi se kriminal u poljoprivredi, jer sad se ne zna čime raspolažemo, a prave se i malverzacije u isplati poticaja”, tvrdi Bićo.

Podsjećamo, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u ponedjeljak je najavio da BiH priprema poljoprivredni popis, koji bi trebalo da bude realizovan u septembru 2023. godine. Košarac je rekao da je to veoma važan zadatak s obzirom na to da je posljednji popis poljoprivrede u BiH bio 1961. godine. On smatra da je realan rok u septembru 2023. i da bi to bio ogroman imput za projektovanje određenih politika na nivou entiteta, poput podsticajnih politika, politika prerađivačkih kapaciteta i ostalih politika koje budu definisale entitetske institucije. Istakao je da je poljoprivredni popis, koji bi sprovodila entitetska ministarstva i entitetske agencije za popis, potreba poljoprivrednika i entitetskih ministarstava da bi se došlo do relevantnih podataka i na osnovu toga definisale politike i razvoj poljoprivrede u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

On je rekao da bi na osnovu toga mogla da budu tražena finansijska sredstva EU i drugih s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje u RS i FBiH te prerađivačkih kapaciteta.

“Popis treba da bude urađen na bazi jedinstvene metodologije uz potpuno uvažavanje entitetskih nadležnosti, angažman ministarstava poljoprivrede i nadležnih tijela koja se bave popisom”, naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, u finalnoj varijanti je informacija koja treba da bude dostavljena Vijeću ministara na usvajanje i na bazi koje bi Vijeće ministara bilo informisano o svim mjerama.