Da li su strane investicije u BiH prestale 2015. godine?

Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) u Bosni i Hercegovini bi po pravilu trebala biti jedna od prvih državnih institucija s kojom se potencijalni strani ulagači susretnu kada istražuju mogućnost ulaganja u našu zemlju.

U eri interneta, prvi korak upoznavanja o nekoj zemlji je putem web stranice. Iako u poređenju sa pojedinim drugim državnim, entitetskim i kantonalnim institucijama FIPA ima reprezentativnu stranicu, detaljnijom analizom njenog sadržaja, a što će svaki ulagač zasigurno uraditi, otkriva se niz nelogičnosti.

U dijelu o statističkim podacima o investicijama u BiH, zadnja godina za koju FIPA navodi podatke je 2015. godina. Neupućen investitor bi možda mogao pomisliti da je BiH prestala da postoji kao država nakon te godine, ili da u našoj zemlji nije bilo investicija prošle godine te u prvoj polovici 2017. godine.

Razlog za ovu nelogičnost je vjerovatno u činjenici da FIPA povlače o vrijednostima stranih investicija u BiH povlači od Centralne banke BiH (CBBiH). Na web stranici banke nema podataka o 2016. godini. Znajući da je FIPA podatke za 2015. unijela u julu 2016. godine, optimistično je očekivati da će kroz mjesec dana biti ubačeni i podaci za prošlu godinu.

– Na spomenutom linku se nalazi 2015. godina s obzirom na to da će podaci za 2016. godinu biti objavljeni tek u augustu 2017. godine. Svaki od sektora FIPA-e je nadležan za ažuriranje podataka na web stranici iz djelokruga svog rada – kazala nam je Jasmina Dževlana, viši savjetnik za odnose sa javnošću u FIPA-i.

Drugim riječima, nadležnim institucijama je potrebno sedam do osam mjeseci da saberu i objave podatke o visini stranih ulaganja u BiH.

Daljnom analizom stranice FIPA-e otkriva se i niz drugih “bisera“. Tako na engleskoj verziji web stranice u dijelu adrese i linkovi ostalih institucija BiH koje bi investitor trebao posjetiti se između ostalog navodi šest preporučenih linkova od kojih nijedan nije funkcionalan.

U dijelu stranice u kojoj se pojašnjava stanje u bankarskom i finansijskom sektoru zemlje, posljednji kreditni rejting naveden za BiH je za 2012. i 2013. godinu. Opravdanja za ovo kašnjenje nema s obzirom na to da je Centralna banka BiH u ovom slučaju objavila prošle godine ažurirane podatke o kreditnom rejtingu BiH.

Petominutnim “istraživanjem“ stranice FIPA-e ostali smo iznenađeni da nam u dijelu koji se pojavljuje sa desne strane na svakoj stranici investiranje u BiH između ostalih preporučuju “guverner“ Centralne banke BiH Kemal Kozarić koji već duže vrijeme nije na toj funkciji. Također, izjave Valentina Inzka teško da spadaju u dio o “uspješnim pričama“.

Ako je investitor zainteresiran za eventualna ulaganja u firme koje su još uvijek u postupku privatizacije, može pročitati objašnjenje koje ga dalje vodi na web stranicu Agencije za privatizaciju FBiH. Na stranici ove agencije se ne izlistavaju pozivi za privatizaciju firmi na engleskom jeziku. Očigledno se podrazumijeva da bi strani investitor trebao tečno govoriti bosanski jezik.

Da ipak nije sve tako crno pokazuju ostali dijelovi stranice FIPA-e koja nudi pregršt informacija o načinu kako otvoriti firmu u BiH, te koracima koje treba preduzeti na tom putu. Ali u procesu privlačenja investitora od kojih očekujemo da ulože milione maraka nadležni moraju biti puno profesionalniji i ozbiljniji. Teško je i zamisliti iskustvo potencijalnog investitora zainteresiranog naprimjer za ulaganja u neki od sektora poput poljoprivrede, industrije ili trgovine kada posjeti web stranicu nadležnih entitetskih i kantonalnih ministarstava. Svako putovanje počinje prvim korakom, a online prezentacija države i sistema je prvi korak u privlačenju stranih investicija na koji nadležni ne obraćaju dovoljno pažnje.