CIK ove sedmice donosi historijsku odluku o raspodjeli mandata u Domu naroda PFBiH

CIK ove sedmice donosi historijsku odluku o raspodjeli mandata u Domu naroda PFBiH

Na drugoj strani, članovi CIK-a otvoreno poručuju: Kome god se ne bude svidjela naša odluka, neka se obrati nadležnim sudovima.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH najavila je kako će ove sedmice napokon donijeti odluku o raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz kantonalnih skupština. Ova odluka direktno će se odraziti i na formiranje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da delegate u državnom organu zakonodavne vlasti biraju entitetski parlamenti.

Ovo će biti ujedno i treća sjednica na kojoj će članovi CIK-a raspravljati o tome da li će prilikom raspodjele mandata primijeniti popis iz 1991. godine ili popis iz 2013. godine. Za razliku od prethodna dva puta, na ovosedmičnom zasjedanju članovi CIK-a preći će sa riječi na djela i donijeti odluku.

Činjenica je da određene političke opcije u BiH neće biti zadovoljne kakva god da bude odluka CIK-a, no isto tako je činjenica i da CIK ne radi za zadovoljstvo političkih stranaka. U tom kontekstu ključno pitanje trebalo bi biti: Prekršiti ili ne prekršiti domaće zakonodavstvo?

Većina političkih subjekata, počevši od Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Demokratske fronte (DF), Naše stranke (NS) i Nezavisnog bloka (NB) od CIK-a traži da donese odluku utemeljenu na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Federacije BiH, odnosno da primijeni popis iz 1991. godine.

Na drugoj strani Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i stranke okupljene oko HNS-a stava su da bi CIK trebao raspodijeliti mandate u Domu naroda Parlamenta FBiH na osnovu popisa iz 2013. godine, kako je to definisano u Izbornom zakonu BiH. HNS je čak u dnevnim novinama zakupio oglasni prostor putem kojeg je pokušao uvjeriti bh. javnost i Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) BiH da CIK prilikom donošenja odluke treba primijeniti popis iz 2013. godine.

Pravni ekspert Kasim Trnka kazao je u razgovoru za Klix.ba kako on smatra da CIK uopće nije ovlašten da donese odluku s obzirom na to da je riječ o političkom pitanju o kojem se trebaju izjašnjavati organi zakonodavne vlasti. Kako kaže, u Izbornom zakonu BiH jasno je navedeno da će se zakonom urediti način izbora i proporcija za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH.

“Neko je dao prešutnu saglasnost da CIK na sebe uzme tu veliku odgovornost. Prema mom mišljenju, mora se primijeniti popis iz 1991. godine jer još uvijek nije proveden Aneks VII o povratku izbjeglica. Drugo, u ustavu je jasno rečeno da sve dok se ne provede Aneks VII morat će se primjenjivati popis iz 1991. godine. Suština te odredbe koja je sadržana i u Aneksu III Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koji govori o izborima, je da se pokušaju, koliko god je moguće eliminisati rezultati etničkog progona. Odnosno, da se vlast formira na osnovu nacionalne strukture koja je postojala prije etničkog čišćenja”, rekao je Trnka.

Istakao je da je prema popisu stanovništva iz 1991. godine na teritoriji bosanskohercegovačkog entiteta RS živjelo 46 posto nesrpskog stanovništva. On smatra da se zbog toga HDZ i SNSD zalažu za primjenu rezultata popisa iz 2013. godine, odnosno da se na taj način potvrdi ono što je već učinjeno u ratu.

S obzirom na to da je RS prije nekoliko godina striktno odbio priznati rezultate popisa iz 2013. godine, Trnku smo pitali da li je riječ o paradoksalnom ponašanju vladajuće strukture u RS-u kojoj sada odjednom odgovaraju rezultati popisa.

“Onda su imali neke druge razloge. Priroda politike je da kad im odgovara jedno, onda se zalažu za to, a kada im odgovara nešto drugo, onda se zalažu za druge principe. U politici postoje samo interesi i tome se prilagođavaju”, kazao je Trnka.

Kako kaže, CIK je trebao, ako je već preuzeo na sebe odlučivanje o pitanju u nadležnosti zakonodavne vlasti, znati da će biti onih nezadovoljnih koji će koristi pravna sredstva poput obraćanja Apelacionom vijeću Suda BiH ili Ustavnom sudu BiH.

“Ustavni sud će, prema mom mišljenju, morati uzeti u obzir i Aneks III i ustavne odredbe o obaveznom korištenju popisa iz 1991. godine”, rekao je Trnka.

Članovi CIK-a požalili su se i na oprečne stavove predstavnika međunarodne zajednice. Članica CIK-a Irena Hadžiabdić kazala je na sjednici kako Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) BiH smatra da bi se trebao primijeniti popis iz 1991. godine, a Venecijanska komisija popis iz 2013. godine.

“Mislim da je Venecijanska komisija govorila u skoro drugom kontekstu u izvještaju o položaju visokog predstavnika u BiH. Zbog toga nije dovoljno obratila pažnju na ključnu činjenicu, a to je Aneks III Dejtonskog mirovnog sporazuma”, kazao je Trnka.

Političke stranke, ali i sve veći broj analitičara otvoreno optužuju članove CIK-a zbog utjecaja političkih stranaka na njihov način odlučivanja, odnosno na odluke koje donose. Trnka smatra da članovi CIK-a stvarno rade delikatan posao na koji mogu vršiti prigovore svi oni pojedinci koji se ne slažu s njihovom odlukom.

“Vjerujem da je u njihovom ponašanju bilo i nespretnosti. Da li je bilo političkih utjecaja? Ako se desi ovo na čemu sada radi, onda se može razmišljati u pravcu da su HDZ i SNSD imali, ako ne direktan, onda indirektan utjecaj na odluke CIK-a”, rekao je Trnka.

Zaključio je riječima da mu je poznato kako ni među članovima CIK-a nije uvijek vladala harmonija i da je upitno koliko su oni uspjeli održati integritet CIK-a kao nezavisne institucije.

(Klix)